Jasenovac, (IKA) – Prigodom Dana obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u Požeškoj biskupiji, na poziv biskupa Antuna Škvorčevića, euharistijsko slavlje na središnjoj molitvenoj postaji u jasenovačkoj župnoj crkvi predvodio je 3. travnja đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Marin Srakić, u zajedništvu s ostalim biskupima Đakovačko-osječke crkvene pokrajine: požeškim Antunom Škvorčevićem, srijemskim Đurom Gašparovićem i đakovačko-osječkim pomoćnim biskupom Đurom Hranićem.
Prije slavlja u župnoj crkvi biskupi su posjetili spomen-područje Jasenovac, gdje ih je primila ravnateljica Nataša Jovičić sa suradnicima, koji su im predstavili postav Memorijalnog muzeja o jasenovačkom logoru.

U jasenovačkoj župnoj crkvi okupilo se mnoštvo vjernika iz župa Novljanskoga dekanata sa svojim svećenicima na čelu s dekanom Milanom Vidakovićem. Brojni hodočasnici u duhu pokore i žrtve “žalosnog petka” stigli su pješke iz Novske i drugih župa.
Uz biskupe oko oltara bilo je tridesetak svećenika, među kojima i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Vjekoslav Huzjak, generalni vikar Požeške biskupije Josip Klarić, članovi Stolnog kaptola iz Požege predvođeni prepoštom Josipom Devčićem, arhiđakon Zapadno slavonski Matija Juraković te predstavnici Pakračkoga dekanata s dekanom Brankom Gelemanovićem.
Od građanskih vlasti bio je nazočan novljanski gradonačelnik Antun Vidaković i jasenovačka općinska načelnica Marija Mačković.

Domaći biskup Antun Škvorčević na početku slavlja uputio je pozdrav najprije đakovačko-osječkom nadbiskupu, rekavši: “Ovaj naš čin, uzdignut je na najvišu crkvenu razinu, jer molitveno slavlje predvodite Vi – ne samo kao metropolit naše nove Đakovačko-osječke crkvene pokrajine – nego kao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije”.
Pozdravio je i druge nazočne biskupe, svećenike, đakone, redovnice, sav narod Božji te je rekao: “Zaustavljamo se danas pred misterijem zla koje je u vrijeme vladavine totalitarnih sustava u tijeku dvadesetog stoljeća provalilo posebnom silinom na našim prostorima i umnožilo broj nedužnih žrtava do zastrašujuće razine.
Ne uspijevamo razumjeti kako je bilo moguće da određeni broj ljudi u dvadesetom stoljeću povjeruje zlu i učini teške zločine nad drugim ljudima samo zato što pripadaju drugom svjetonazoru, naciji ili vjeri. Teško nas pogađa činjenica da se još i danas skrivaju zločini nad nevinim ljudima, interpretira, omalovažava i manipulira brojem žrtava, ne želi istražiti puna istina i vratiti dostojanstvo žrtvama. O tom svjedoči i sve ono što se događa oko najnovije otkrivene masovne grobnice u Hudoj Jami u Sloveniji.
Želimo u vjerničkoj iskrenosti svojim kajanjem i praštanjem iskazati danas u Jasenovcu svoje poštovanje prema svakoj žrtvi, ubijenoj s bilo kojeg naslova i pod bilom kojom zastavom, na bilo kojem mjestu, od Jasenovca do Bleiburga i Vukovara te uputiti za sve njih molitvu da ih Bog zagrli svojom ljubavlju a ubojicama uzvrati svojim milosrđem”.

Nakon uvodnih riječi nadbiskupa Srakića, u pokajničkom činu a potom i u Molitvi vjernih, na temelju tekstova primljenih iz Rima za Dan čišćenja pamćenja i spomena mučenika prigodom Velikog jubileja 2000., očitovano je kajanje i praštanje za sve zlo koje je naneseno tijekom totalitarnih sustava u dvadesetom stoljeću i izrečeno poštovanje prema svim žrtvama te zahvalnost što se mnogi nisu svrstali među nasilnike nego radije podnijeli nasilje.

Nadbiskup Srakić u homiliji je progovorio o težini zla i zločina koji su se događali na našim prostorima, prvenstveno u Jasenovcu. Istaknuo je: “Jasenovac! Želeći izreći svoje osjećaje poslužit ću se riječima što ih je papa Benedikt XVI. izgovorio prigodom posjeta koncentracijskom logoru u Auschwitzu: ‘Govoriti na ovom mjestu strave, gomile zločina protiv Boga i čovjeka, gotovo je nemoguće, napose je teško i mučno za jednoga biskupa koji pripada narodu iz čijih su redova došli oni koji su te zločine počinili'”.
Zatim je nadbiskup nastavio: “Sabrali smo se ovdje u Jasenovcu, na mjestu na kojem su ubijeni brojni nevini, muževi i žene, na mjestu zatora, na mjestu gdje je vladalo bezumlje, još više, ‘zvjersko’ bezumlje (usp. Ivan Pavao II. za Auschwitz). Što je Jasenovac za hrvatski narod, izrekao je davne 1943. godine bl. Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup i predsjednik Biskupske konferencije, kad je tadašnjim vlastodršcima poručio da je jasenovački logor ‘sramotna ljaga’, a ubojice u njemu ‘najveća nesreća Hrvatske’. Taj su sud ponovili i biskupi Hrvatske biskupske konferencije o 50. obljetnici završetka II. svjetskog rata. Nažalost, nisu se ozbiljno shvatile ni riječi nadbiskupa mučenika ni poruka hrvatskih biskupa. Bez obzira na to, mi taj sud ponavljamo i danas!”

Nadbiskup je zatim podsjetio: “Jasenovac se zbio ‘u vrijeme i u stoljeću kada su na pozornicu stupili određeni povijesni i ideološki procesi koji su pokrenuti u smjeru velike ‘provale’ zla’ (Ivan Pavao II.). Najdrastičniji od njih bili su nacizam i komunizam. Iako na suprotnoj strani, u pitanju istine i slobode imali su iste stavove i postupke, kao što su to na svoj način izrazila dvojica njihovih predstavnika. Na Istoku je Andrej Višinski, Staljinov prokurator, u vezi s onima koji su govorili istinu naredio: Zatvorite mu usta! a zloglasni je Heinrich Himmler, kad su ga pitali za tolike zločine, odgovorio: To ćemo raditi tako da ti ljudi budu zaboravljeni! U ozračju: ‘zatvorite im usta’ i ‘to ćemo raditi tako da ti ljudi budu zaboravljeni’, s jedne strane, stvarala se ‘istina o Jasenovcu’, a zločini s druge strane počinjeni nakon rata trebali su pasti u zaborav. O jasenovačkom logoru kroz desetljeća su mogli govoriti samo neki, a ono što je činila druga strana činila je tako da se to ne sazna ili da se što prije zaboravi”.

Nadbiskup je potaknuo na praštanje i molitvu za žrtve i počinitelje zločina te je zaključio: “Pokorničko hodočašće u Jasenovac i čišćenje pamćenja neka pomogne da se dođe do istine u slobodi, jer se pamćenjem ili spomenom štiti istina i sloboda! Molimo danas da što prije dođe onaj trenutak kada će biti istražena cjelovita istina ne samo jasenovačkoga logora, nego i drugih mjesta zločina te će tako biti skinut teret ljage sa savjesti i sramota s povijesti našega i svakog drugog naroda”.

Nakon popričesne molitve jasenovačkim glavnim trgom krenula je procesija s Gospinim likom, tijekom koje su izricane molitve na temelju žalosnih otajstava krunice, kako ih je oblikovao papa Ivan Pavao II. Taj pokornički čin zaključio je biskup Škvorčević molitvom predanja Isusovoj Majci.