Zagreb, (IKA/TABB) – Predsjednik Hrvatskog sabora akademik dr. Željko Reiner primio je 11. ožujka banjolučkoga biskupa dr. Franju Komaricu i njegove suradnike. Tijekom susreta biskup Komarica iscrpno je izvijestio predsjednika Hrvatskoga sabora o teškom stanju hrvatske populacije na području Banjolučke biskupije u entitetu RS-a gdje su Hrvati i katolici dovedeni do faze nestanka. Od nekadašnjih više od 150 tisuća Hrvata (prema popisu iz 1991. g) na području općina i gradova koji su danas u entitetu RS, danas ih je na cijelom području toga BiH entiteta manje od 10 tisuća. U župama Banjolučke biskupije u tom entitetu krajem godine 2015. bio je 4551 katolik, dok ih je krajem 1995. tj. neposredno po završetku rata bilo oko 7450. Zbog ratnih ali i poratnih dramatičnih događanja Hrvati su danas u tom entitetu dovedeni do stanja “biti ili ne biti” – “ostati ili potpuno nestati”, što se na tim prostorima nije događalo čak ni u doba višestoljetne osmanlijske vladavine.
Apsurd je što su domaći Hrvati katolici dovedeni u ovu tešku situaciju u vrijeme kada u najbližem susjedstvu postoji samostalna, neovisna i međunarodno priznata Republika Hrvatska, čija je ustavna dužnost brinuti i skrbiti o Hrvatima ma gdje god bili. Istodobno, naglasio je biskup Komarica, Hrvatska ima obavezu prema Hrvatima u BiH i kao supotpisnica Međunarodnoga mirovnoga Daytonsko-pariškog ugovora. Istaknuo je kako je žalosno, neshvatljivo i neprihvatljivo da na udaljenosti od kojih 100 kilometara od Zagreba u nekadašnjoj tzv. “Turskoj Hrvatskoj” uslijed primjene i odobravanja od strane domaćih i međunarodnih vlastodržaca sile i totalnog nemara odgovornih političkih predstavnika hrvatskog naroda – nestaju domicilni Hrvati i svode se na beznačajnu nacionalnu manjinu. Biskup je iznio “trostruku krivicu” zbog koje Hrvati – kako su mu neki međunarodni predstavnici govorili – s tih prostora trebaju nestati: prva je što su Hrvati, druga što su katolici, a treća im je “krivica” što žele ostati u svom zavičaju i što ga se ne žele odreći.
Tijekom razgovora biskup i njegovi suradnici iznijeli su niz problema s kojima se preostali Hrvati kao i povratnici danas susreću. Naveli su apsurdnu činjenicu da se kod predstavnika vlasti oni – uglavnom – nemaju kome obratiti te da je jedino mjesto za iznošenje problema i vlastitih nevolja mnogima od njih ostala Katolička Crkva, biskup i svećenici. Političari, koji su uime Hrvata na pojedinim dužnostima u entitetskim strukturama vlasti, a koje po Ustavu pripadaju Hrvatima i njihovoj proklamiranoj konstitutivnosti, dolaze uglavnom iz stranaka koje nisu hrvatske niti po imenu niti po programu. O mnogim životnim problemima preostalih Hrvata nema niti slova u javnosti. Jedino su u medijima kada dođe do nekog ekscesa. Naglasili su potrebu veće medijske prisutnosti hrvatskih medija tim prostorima, te daleko veće sustavne brige od strane Hrvatske i njenih institucija kroz veću financijsku podršku u obnovi kuća, održivom povratku te gospodarskim, kulturnim i inim projektima Hrvata. Biskup je zahvalio Vladi RH na dosadašnjoj pomoći za rad Katoličkih školskih centara u Banjoj Luci i Bihaću, te za potporu socijalnim i zdravstvenim projektima Caritasa Banjolučke biskupije.
Akademik Reiner upoznat je također s aktualnim aktivnostima biskupijskog Caritasa, od karitativnih, socijalnih do gospodarskih aktivnosti, kako bi se pomoglo preostalim Hrvatima ali i drugima sugrađanima koji su u nevolji. Također je upoznat s aktivnostima i projektima Europske akademije Banjolučke biskupije koja je protekle godine obilježila deset godina svog postojanja i djelovanja. Posebno je bilo riječi o jednom projektu Akademije koji će biti okončan ovih dana tiskanjem knjige “Prešućivani zločin” u kojoj su sabrana izlaganja sudionika s Međunarodnoga studijskog dana održanog 13. studenoga prošle godine, povodom 20. obljetnice od posljednje faze protjerivanja Hrvata i Bošnjaka s područja banjolučke regije i sjeverozapadne Bosne.
Na zamolbu biskupa Komarice, akademik Reiner suglasio se da se u Hrvatskom saboru organizira promocija te knjige te upriliči okrugli stol o bitnim pitanjima i problemima s kojima se susreću Hrvati u tom dijelu BiH.
Susretu i razgovorima bili su prisutni dr. Miljenko Aničić, direktor Caritasa i direktor Europske akademije Banjolučke biskupije, Frano Piplović, voditelj studija Europske akademije Banjolučke biskupije, te najbliži suradnici predsjednika Reinera.