Slavonski Brod, 4. 3. 2000. (IKA) – Knjige o stradanju Hrvata i svećenika iz Banjolučke biskupije u II. svjetskome ratu i poraću, “Pogrom u Krnjeuši” prof. Josipa Jurjevića i “Banjolučki martirologij” dr. Ante Orlovca predstavljene su 3. ožujka u pastoralno-katehetskom centru župe Gospe od Brze pomoći u Slavonskom Brodu. Predstavljanju su bili nazočni i banjolučki biskup Franjo Komarica i uime Đakovačke i srijemske biskupije kancelar mons. Luka Strgar. Dobrodošlicu biskupu Komarici i sudionicima predstavljanja zaželio je domaći župnik Mato Lešić. Govoreći o knjizi “Pogrom u Krnjeuši” prof. Jurjevića, povjesničar dr. fra Andrija Zirdum je istaknuo kako su središnji dio studije događaji 9. i 10. kolovoza 1941. godine kada su četnici upali u to mirno selo i izvršili pokolj, te je rekao kako se u knjizi, između ostalog, “zrcali život i običaji tamošnjih ljudi, njihova rodovska nasloljenost, životna borba, način mislenosti”. Recenzent dr. Ivan Jelić iz Hrvatskoga instituta za povijest u Slavonskome Brodu istaknuo je kako se ta tema prije deset godina nije smjela spomenuti. Stoga je objavljivanje studija iznimno djelo. Autor knjige “Banjolučki martirologij” dr. Orlovac istaknuo je kako je 20. stoljeće bilo stoljeće ratova. Banjolučka biskupija izgubila je razmjerno najviše od ostalih biskupija i redovničkih zajednica na području ondašnje Jugoslavije. To se odnosi i na ostale vjernike kako u ratu, tako i u poraću. Biskupija je upravo posuta brojnim masovnim grobnicama i stratištima. Drugi dio knjige posvećen je svećenicima i redovnicima i jednoj redovnici koji su svoju vjernost Kristu započeli mučeništvom u novijoj povijesti.
U svome govoru na predstavljanju, biskup Komarica se osvrnuo na činjenicu da se knjige predstavljaju u Zagrebu i Slavonskom Brodu i da predstavljanje još nije moguće prirediti u Banjoj Luci ili mjestima o kojima pišu. “To dodatno govori i o sadašnjem dramatičnom trenutku kako potomaka, tako i nasljednika onih koji imaju časnu i odgovornu dužnost kročiti dalje putem svojih predaka, a to je put Deset Božjih zapovijedi. Zlatna nit koja se proteže kroz ta dva djela, jest da se bez imalo mržnje i želje za revanšizmom prikaže jedna životna stvarnost. Ako se čovjek od istine prestane boriti za istinu i promicati je, nema pravo da se zove istinoljubiv”, istaknuo je biskup Komarica te je pozvao nazočne na nastavak zalaganja i življenja za istinu.
U kraćem susretu s novinarima, biskup Komarica je iskazao optimizam glede povratka riječima “Zora Božja već je među nama”. Razgovore o prognaničko-povratničkoj problematici u Hrvatskome državnom saboru ocijenio je konstruktivnim. Ohrabren je posljednjim konkretnim potezima političkih predstavnika hrvatskoga i srpskog naroda, ali i međunarodne zajednice kao glavnog čimbenika u izbjegličko-prognaničkoj drami. Istaknuo je također da je u ovo doba vrlo važno razumjeti da se ne radi o bilo kakvome izgonu Hrvata i Hrvatske, nego o tome da se osigura dostojan povratak onim ljudima koji se žele vratiti na svoja ognjišta.