Predstavljanje monografije i izložba Cilike Dulić Kasiba
FOTO: Irena Ivkić // Predstavljanje monografije i izložba Cilike Dulić Kasiba
Đakovo (IKA/TU)
U sklopu programa 12. dana Luke Botića, predstavljena je 21. kolovoza u Spomen-muzeju biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu knjiga „Cilika Dulić Kasiba“ autorice Olge Šram, kojoj je prethodilo svečano otvorenje izložbe o vjerojatno najvećoj samoukoj naivnoj slikarici izvan Republike Hrvatske, rođene 1932. u Subotici.
Stvaralaštvo i umjetnički put Cilike Dulić Kasiba dobilo je svoju trajnu potvrdu u monografiji koja nosi njezino ime. Njome prikazujemo jednu od najzanimljivijih umjetnica u povijesti likovne naivne umjetnosti u Vojvodini, koju smatramo ‘brendom’ hrvatske naive u Vojvodini. Rođena prije 89 godina, spajajući tako dva stoljeća, Cilika Dulić Kasiba je seljanka koju je slikarstvo izabralo, rečeno je tijekom predstavljanja monografije.
Osim o talentu i umjetničkom stvaralaštvu, izložba govori o životu Cilike Dulić Kasiba kakav se danas više ne može vidjeti, od života na selu, njivi, uz sviranje harmonike, vožnje motora, jahanje konja pa do poziva na brojne izložbe diljem bivše države Jugoslavije te na kraju do priznanja u okviru hrvatske zajednice u Vojvodini. Izložbeni panoi prikazuju njezine crteže i slike na kojima je vidljiva posebnost koja ju kvalificira za likovnu „kroničarku nematerijalne kulturne baštine Hrvata Bunjevaca“. Ona je na slikama zaustavila vrijeme kojeg više nema, potpuno vjerno i autentično progovorivši o životu koji je živjela. Na izložbi su govorili: Irena Ivkić, Jurica Botić, Mirko Ćurić, Katarina Čeliković. Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Grada Đakova Antun Galić.
Nakon svečanog otvaranja izložbe i predstavljanja monografije, uslijedilo je predstavljanje knjige Lidije Bajuk: Međimurska popevka (sudjelovale Lidija Bajuk i Branka Uzelac), potom predstavljanje knjige Biserke Goleš Glasnović: Karpatski listići (sudjelovali Biserka Goleš Glasnović i Đuro Vidmarović). Program je završio sjećanjem na Đuru Frankovića prigodom pete obljetnice smrti (sudjelovali: Robert Hajszan i Đuro Vidmarović).