Istina je prava novost.

Predstavljanje zbornika o fra Jeronimu Šetki

Zagreb, (IKA) – U Dvorani Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova (Hrvatske bratske zajednice 4) predstavljen je Zbornik „Fra Jeronim Šetka, hrvatski franjevac, svećenik, profesor, jezikoslovac i književnik. U Zborniku je objavljeno 14 predavanja sa znanstvenoga skupa koji je održan od 14. do 26. rujna 2015. u Neumu, Metkoviću, Pločama, Desnama, Opuzenu i Čapljini. Uz navedene kulturne ustanove simpozij su organizirali: Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti, Južnohrvatski ogranak D.H.K. Ston, Franjevačka klasična gimnazija Sinj i Matica hrvatska Neum. Sa slikovnim prilozima Zbornik ima 561 stranicu.
Nazočne je pozdravio Stjepan Šešelj, urednik, i upoznao sve s 11 održanih simpozija i isto toliko objavljenih zbornika. Također je najavio ovogodišnji simpozij i buduće programe. O životu i djelovanju fra Jeronima Šetke govorio je fra Gabrijel Jurišić, urednik Zbornika „Kačić”. Uz osnovne biografske podatke upozorio je na njegovo višestruko djelovanje: živio uzornim redovničkim i svećeničkim životom, pobožan, razborit, uslužan i pun poštovanja prema svakomu. U svojoj redovničkoj Provinciji i Redu obnašao je važne službe: tajnik, definitor, kustod i generalni vizitator Hercegovačke franjevačke provincije (Mostar). Već kao mladi doktor slavistike (Zagreb-Krakov) bio je dugogodišnji profesor hrvatskoga jezika i ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Sinju (i u Makarskoj i Zagrebu). Prema potrebama predavao je ruski i latinski jezik, a na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj i staroslavenski. Kao prefekt studija brinuo se je za pomlađivanje profesorskih zborova Gimnazije u Sinju i Bogoslovije u Makarskoj. Često je vodio duhovne vježbe svećenicima i redovnicama te korizmene i prigodne propovijedi po gradovima i selima.
Posebno treba istaknuti da su komunističke vlasti zabranile ne samo sve političke stranke, nego i sva crkvena društva i pobožne udruge. Ipak je u dogovoru sa crkvenim vlastima vodio dvije udruge: “Marijinu kongregaciju gospojica” i „Marija kraljica srdaca”, kojima je svakoga tjedna držao predavanja o vjerskim istinama, kršćanskom odgoju, moralu i drugim temama. U sačuvanim zapisnicima zabilježena su imena preko dvije tisuće djevojaka. To je u ono poratno doba bio poseban vid kršćanskog odgoja.
Napisao je nekoliko knjiga i brojne znanstvene i popularne članke, pretežno religioznog sadržaja. Među njima se ističe molitvenik „Put u život” koji je do danas objavljen u 9 izdanja i 103.000 primjeraka. Svakako je njegovo vrlo važno djelo „Hrvatska kršćanska terminologija”, u kojemu stručno obradio sve riječi koje je kršćanstvo donijelo hrvatskom jeziku iz grčkoga, židovskog, latinskog, slavenskih i drugih jezika. Takvo leksikografsko djelo, objavljeno u 3 izdanja, mnogi i veći narodi nemaju. Priložena je i njegova bibliografija.O njegovim duhovnim djelima piše fra Petar Lubina, urednik „Marije”.
Dr. Domagoj Vidović prikazao je druge članke u Zborniku: dr. Nataša Bašić piše o leksikografskim pitanjima u „Terminologiji”, Blaž Toplak o povijesnim temama u fra Jeronimovim djelima, a Marinko Tomasović o arheologiji i toponima u Desnama. Tu su i drugi zanimljivi prilozi.
U prilogu su donesene tri autorove studije: „Uvod u Hrvatsku kršćansku terminologiju” (1976.), „Majka Božja u hrvatskim narodnim pjesmama” (1969.) i „Fra Andrija Kačić Miošić i narodna pjesma” (1954.). Tu je i Kronika simpozija, slikovni prilog i popis simpozija i objavljenih zbornika.
Poslije prezentacije Zbornika razvila se je vrlo živa rasprava o raznovrsnom djelovanju fra Jeronima Šetke i o suvremenim kulturnima pitanjima.