Zagreb (IKA) – Veliki “Enciklopedijski teološki rječnik” u izdanju Kršćanske sadašnjosti predstavljen je 23. ožujka u dvorani “Vijenac” Pastoralnoga instituta u Zagrebu. O njemu su govorili filozof dr. Franjo Zenko, teolog dr. Ivan Karlić i zamjenik glavnoga urednika KS-a mr. Stjepan Brebrić. Ističući veliko značenje toga djela, svi su se sudionici složili kako je jedina zamjerka što se i ranije nije objavilo. To je izvorno talijanski rječnik koji je preveden na hrvatski jezik, a jedini koji je u tom dijelu autorski sudjelovao je pokojni prof. dr. Tomislav Zdenko Tenšek.
Stjepan Brebrić objasnio je kako je bio dugotrajan i težak rad na izdavanju toga rječnika, s nekoliko usporavanja i zastoja. Posebno je istaknuo važan doprinos glavnoga urednika Kršćanske sadašnjosti dr. Alda Starića, koji je mnoge pojmove s talijanskoga jezika preveo na hrvatski, morajući se pritom odlučiti za jednu od mogućnosti. Zatim je spomenuo rad na jezičnom ujednačavanju pokojne Ivanke Bilić, te dr. Josipa Kolanovića i dr. Josipa Balabanića zahvaljujući kojima je “Enciklopedijski teološki rječnik” “izašao iz stanja hibernacije”, kako je Brebrić rekao. Filozof dr. Franjo Zenko govorio je o graničnim područjima filozofije i teologije, te naveo primjere gdje je to posebno utjecalo na razvoj teologije. Zaključak je bio kako se u velikoj mjeri i prožimaju, odnosno teologija se u mnogome oslanja na filozofiju.
Teolog dr. Ivan Karlić naveo je zanimljiv podatak kako je taj rječnik u Italiji u četiri godine imao tri izdanja. Kazao je kako je na gotovo 1400 stranica obrađeno više od 1100 teološki i filozofski relevantnih riječi, odnosno tema, skovanih u različitim jezicima u tijeku više od 2500 godina. Rekao je kako “Enciklopedijski teološki rječnik” “ima za cilj poslužiti za prvu konzultaciju: onima koji nisu osobito kompetentni u teološkim disciplinama a žele se savjesno informirati; onima koji ozbiljno studiraju teologiju i žele se brzo obavijestiti o značenju nekoga izraza; te onima koji su već stručnjaci u teologiji, a žele se točno i sažeto podsjetiti na ono što su već prije doznali i dublje spoznali iz drugih opširnijih izvora”.
Karlić je kazao da rječnik dobro i iscrpno pokriva područje kršćanske teologije, te njezin odnos prema humanističkim, društvenim, povijesnim i prirodnim znanostima. Tu su i duhovna i pastoralna teologija, te biblijska teologija, povijest teologije, fundamentalna teologija, dogmatska teologija, moralna teologija, ekumenska teologija, znanost o religijama, zatim “praktična teologija”: crkveno pravo, etika, bioetika, katehetika, liturgika, ekologija. Sve je to napisano, kaže Karlić, sažeto, laganim i narativnim stilom. Objasnio je kako je svaka riječ ponajprije etimološki protumačena, dakle od svoga korijena i osnovnoga značenja, te su dana značenja koja je kasnije poprimila. “Glede opsega i količine teksta kojega obuhvaćaju pojedini pojmovi u Enciklopedijskom teološkom rječniku, riječi su opisane i protumačene na različit način. Kreću se u rasponu od nekoliko redaka do nekoliko stupaca, pa i više stranica”, rekao je Karlić. Glede osnovne literature vezane za pojedini pojam, prenesena je iz originalnoga izdanja, a izdavač i urednici hrvatskoga izdanja potrudili su se da u Dodatku donesu izbor teološke literature na hrvatskom jeziku.

.