Život Matije Ivšića (1894. – 1963.), svećenika, skladatelja i orguljaša, rođenog u Boku kraj Siska obilježen je križem i glazbenom umjetnošću, a Ivšićev suvremenik Albe Vidaković za njega je rekao da je bio jedan od najagilnijih radnika Cecilijanskog pokreta na području stvaranja i proučavanja liturgijske glazbe u Hrvatskoj. U naponu stvaralaštva, godine 1950. optužen je za protudržavnu djelatnost, stavlja mu se na teret pisanje jednog pisma prijatelju u inozemstvo ili točnije jedne rečenice u njemu, u kojoj se negativno kvalificiraju prilike u zemlji te je osuđen na 14 godina strogog zatvora, koje provodi u Staroj Gradiški. Poslije 12 godina robije, teško bolestan pušten je kući, gdje je i umro 12. listopada 1963. godine.

Opus mu ima više od 250 sačuvanih skladbi: misa, solo popijevki, skladbi za jedan glas, skladbi za dva jednaka glasa, skladbi za troglasni ženski zbor, skladbi za muški zbor i skladbi za mješoviti zbor od 4 do 8 glasova (u dvozbornom stilu). Skladao je i djela za orgulje te nekoliko skladbi na svjetovne tekstove. Od misa najznačajnija je Majci Božjoj od Kamenitih vrata za šesteroglasni mješoviti zbor „a cappella“ na staroslavenski tekst. Utemeljitelj je i voditelj poznatog mješovitog zbora Zagrebačka polifonija, prvog zbora toga tipa koji je promicao polifono pjevanje u Hrvatskoj.

Kako je istaknuto na promociji, ovaj projekt krenuo je na poticaj prof. Tihane Herceg Ivšić i prof. Ive Mihelić iz udruge Siscia Vox Mundi te dr. Jelene Blašković, voditeljice Sisačkog katedralnog zbora, a svoj obol dali su i sopranistica Margareta Klobučar, orguljaš mag. mus. vlč. Robert Jakica te prof. Tihomir Prša koji je, kako je rečeno, prvi i ponovo otkrio ovog nepravedno zapostavljenog autora. Nakon otkrivanja skladateljevog opusa uslijedila je pozitivna procjena skladbi, uređivanje dijela rukopisa i tiskanje šezdeset vokalnih i dvije orguljaške skladbe u monografiji iz 2014. godine, a zatim i njihova javna izvedba kroz nekoliko koncerata te na kraju tonsko zapisivanje odabranih djela koje čine ovaj nosač zvuka. Količinom, okosnicu ovog nosača zvuka čini izbor od šest solo pjesama, sedam dueta i pet terceta uz pratnju orgulja, iz kojih je razvidna temeljna Ivšićeva glazbena i duhovna lirika, a poseban doprinos projektu dali su i Pjevački zbog Collegium pro musica sacra iz Zagreba te Zbor katedrale Uzvišenja sv. Križa iz Siska. Ukupno 27 skladbi snimili su i montirali Alan Šnajder i Božo Pandurić iz zagrebačkog Studija 45. Snimke su nastale u studenom 2017. i veljači 2018. godine u katedrali Uzvišenja Svetog Križa u Sisku i zagrebačkoj crkvi Svetog Franje Ksaverskog, a izdanje izlazi pod etiketom „Cro Sacro“ Hrvatskoga katoličkog radija i Croatia Recordsa.

Na kraju sve okupljene je pozdravio i sisački biskup Vlado Košić koji je zahvalio svima koju su bili uključeni u ovaj pothvat i koji su tako pokazali veliko zalaganje i ljubav prema Bogu, pjesmi, rodu i zavičaju. Biskup je poručio kako ova glazba i nosač nisu samo spomen na Ivšića već i danas mogu biti aktualna potpora svakom vjerniku u življenje kršćanskog života.