Zagreb, (IKA) – Gradska knjižnica Zagreb u suradnji s Općinom Ribnik priredila je u srijedu 20. prosinca predstavljanje kalendara za 2018. godinu u povodu obilježavanja 400 obljetnice rođenja Jurja Križanića. Kalendar je predstavljen u Galeriji Kupola Gradske knjižnice u Zagrebu. Okupljene je uime domaćina pozdravio Željko Vegh, a potom i načelnik Općine Ribnik Željko Car, prof. Istaknuo je kako je to četvrti kalendar koji radi Općina Ribnik, a ovaj posljednji je poseban jer je u cijelosti posvećen 400. obljetnici rođenja Jurja Križanića.
Ovim kalendarom nastojimo razvijati svijest i samosvijest rodnoga kraja Križanića. Biti netko, biti Ribničan. K tomu, imamo dvije ‘robne marke’ Križanića i Ribnički stari grad. To uvijek i na svakom mjestu ističemo pa tako i u kalendaru”. Nadalje je istaknuo kako do ove generacije nitko nije spominjao da je Križanić Ribničan. „Njegovo djelo, njegova duhovna i intelektualna baština nije lokalna. To su univerzalne vrijednosti, i za sva vremena”, dodao je. Uz kalendar je naglasio kako je akademik Ivan Golub uz dvanaest mjeseci napisao i dvanaest misli, pa ovo nije samo kalendar, već se njim prenosi Križanićev duh u današnje vrijeme, „a te Križanićeve ideje i misli su nevjerojatno aktualne, kao da je vrijeme stalo unatoč silnim tehnološkim mijenama”.
Akademik Golub u toj je prigodi rekao: „Broje se rođendani, a Križanić za 400. rođendan dobio je od svoga zavičaja kalendar. Podsjetio je kako je prošle godine obilježeno 330 godina od njegove pogibije, pa je u tom duhu govorio o Križaniću u rasponu dviju obljetnica.
„Rođen je u Obrhu, zapisan je kao student u Grazu ‘Juraj Križanić, iz Obrha, plemić’. Malo podataka, ali ključnih. U maticama krštenih u Ribniku nema zapisa jer se tada nisu vodile matice krštenih, ali su ga zato zapisale matice sveučilišta. Kod njega se zanemaruje vid plemić, on je osiromašeni plemić, ali je plemić i to želimo i ovom prigodom reći”, rekao je Golub, te podsjetio kako je u svom zavičaju Križanić slušao o najezdi Turaka, što je ugradio u svoj život, ali u svom zavičaju je iskusio i poseban jezik, onaj korišten u liturgiji, staroslavenski. Kasnije se dao na izgradnju jednoga sveslavenskog jezika koji je sazdan od raznih slavenskih jezika, kao što je u njegovu zavičaju govor bio od različitih narječja i dijalekata. Napomenuo je i kako je on bio svjedok vjerske podjele, i vidio je koliko je to kobno. Istaknuvši kako je zavičaj bio presudan za njegov život”, rekao je kako je „lijepo da zavičaj ne zaboravlja svoga znamenitoga čovjeka”.
Govoreći nadalje o njegovu životnom putu studija i svećeništva, osvrnuo se na njegovo djelovanje u Rusiji, u koju je prema vlastitim riječima otišao ne propovijedati, već kao prosvjetitelj; te njegovo prognanstvo u Sibir u kojem je proveo 15 godina, do odlaska i pogibije kod Beča.
Okupljenima se obratio i Zdenko Barjaković iz AB studio dizajn Barjaković koji je oblikovao kalendar. Napomenuo je, kako je to već četvrti kalendar koji je rađen za Općinu Ribnik, te je veliki izazov i za mnogo veću sredinu od one ribničke. Osvrnuo se na posebnosti ovoga izdanja koja se odlikuju u Golubovu tekstu, tj. posebnom načinu izražavanja koji nalazimo u starim knjigama, te motivima fotografija Igora Čepurkovskog. Načelnik Općine Ribnik Željko Car najavio je postavljanje spomenika Jurju Križaniću u Ribniku, što je dar grada Zagreba.

Nakon predstavljanja kalendara, predstavljen je i Ribnički kraj kroz turističku i gastronomsku ponudu.