Koprivnica, (IKA) – Knjiga urednika mr. Ivana Biršića „Koprivnički žrtvoslov” predstavljena je u velikoj dvorani Franjevačkog samostana u Koprivnici u subotu 18. studenoga, na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara.
Nekoliko uvodnih riječi pozdrava uputili su urednik knjige mr. Biršić i domaćin, župnik i gvardijan fra Marijan Opitz. „Koprivnički žrtvoslov” knjiga je koja u vrlo sažetom obliku donosi prikaz hrvatske povijesti te popis žrtava komunističkog terora s područja nekadašnje općine Koprivnica. Sveukupno je popisano 2648 žrtava. Knjigu su predstavili Stjepan Juranić, direktor Nakladničke kuće „Tonimir”, Marijan Ivančan, varaždinski biskup Josip Mrzljak te urednik mr. Biršić.
Juranić je rekao da knjiga ima tri nakladnika. Uz Nakladničku kuću „Tonimir”, nakladnici su i Udruga ratnih veterana Hrvatski domobran – Koprivnica te Varaždinska biskupija. Između ostalog, istaknuo je kako je knjiga „Koprivnički žrtvoslov” ujedno poziv na istinu i molitvu za sve žrtve. Ivančan se posebno osvrnuo na uvodni dio knjige u kojem urednik u kratkim crtama preispituje i prikazuje hrvatsku povijest. Istaknuo je kako taj dio pridonosi razumijevanju cjelokupne knjige i događaja koji su se dogodili po završetku Drugog svjetskog rata.
Urednik „Koprivničkog žrtvoslova” pojasnio je kako mu je glavni zadatak kod pisanja ove knjige bio pokušati objasniti zašto su ljudi, čiji popis knjiga donosi, morali umrijeti. Zahvalio je svim suradnicima, a posebno Stjepanu Vrbanu koji je od Hrvatskog sabora bio imenovani voditelj popisa žrtava Koprivničko-križevačke županije te koji je svojim radom pridonio i potaknuo na izdavanje ove knjige.
Biskup Mrzljak zahvalio je na trudu i zalaganju oko izdavanja ove knjige. Istaknuo je kako je teško istraživati o žrtvama iz Drugog svjetskog rata zbog dugo godina šutnje. Govorio je o nedavnim iskapanjima koja su bila u šumi Belaž kod Višnjice gdje je iskopano 10 kostura žrtava poratnih zbivanja u Hrvatskom zagorju. Rekao je kako se iza svakog broja na popisu žrtava u Koprivničkom žrtvoslovu nalazi jedno ime, jedan ljudski život. Zbog dragocjenosti svakog ljudskog života, potrebno je iznositi svjedočanstva sudionika tih stradavanja i ubijanja te konzultirati vjerodostojne dokumente.
Doprinos umjetničkom dijelu predstavljanja žrtvoslova dali su pjesnik Ivan Picer te Šimun Benedikt Kopričanec.