Vatikan, 15. 2. 2001. (IKA) – Armenski patrijarh Nerses Bedros XIX. jutros je u Rimu predstavio novinstvu liturgijski armenski obred, kojem će u nedjelju Papa Ivan Pavao II. predsjedati prigodom obilježavanja 1.700 obljetnice dolaska kršćanstva u Armeniju. Tom će prigodom Papa potpisati posebno Apostolsko pismu upućeno armenskim vjernicima svih vjeroispovijesti i predati patrijarhu komad relikvije svetog Grgura prosvjetitelja, čije se moći čuvaju u poznatom samostanu Svetog Grgura armenskog u Napulju.
Prema starodrevnoj predaji kršćanstvo su u Armeniju donijeli apostoli Tadej i Bartolomej. Krajem trećeg stoljeća vjera u Krista postala je konačno sastavni dio vjerske, etničke i kulturne fizionomije armenskog naroda. 301. godine sveti Grgur Prosvjetitelj uspio je obratiti kralja Tiridata i cijeli kraljevski dvor. Od tada se kršćanstvo brzo proširilo u sve krajeve Armenije, koja danas broji oko 3.500.000 stanovnika, ali gotovo isto toliko ih živi u inozemstvu. Veći dio stanovništva pripada Armenskoj apostolskoj Crkvi. Armenska katolička Crkva broji oko 500.000 članova razasutih uglavnom diljem Europe i Amerike.
Ikona armenske duhovnosti i simbol armenskog identiteta je Khatchkar – kameni križ – koji se susreće na svim važnijim mjestima u Armeniji. O tome je armenskim hodočasnicima Papa govorio 14. rujna prošle godine, primijetivši kako su križevi, kojima Armenija obiluje napravljeni iz čistog kamena. To na neki način odrazuje čovjekovo trpljenje. Armenski narod pozna dobro križ, jer ga nosi urezanog u svome srcu. To je – prema Papinim riječima – simbol njegovog identieta, simbol tragedija njegove povijesti i slava njegovog preporoda nakon svih strašnih događaja.
Ta vjernost Kristu uzrokovala je armenskom narodu velika trpljenja. Mučenja su počela već u 8. stoljeću, kada su muslimani zauzeli Armeniju. Perzija je već prije toga nastojala asimilirati Armeniju. Najveći je pokolj armenski narod doživio 1915., kada su Turci poubijali oko 1.500.000 armenskog punčanstva. Nakon što je i Francuska priznala taj pokolj, Međunarodna zajednica namjerava osnovati posebno posvjerenstvo, koje će proučiti cijeli slučaj i iznijeti pred svjetsku javnost istinu o tom pokolju, koji i dandanas nije uspio zadobiti političko obilježje.
Tijekom obilježavanja 1.700 godišnjice prisutnosti kršćanstva u Armeniji, armenska katolička zajednica mogla bi dobiti i novog blaženika. Radi se o nadbiskupu Mardina, Ignaciju Maloyanu, kojega su 1915. ubili Turci zajedno s 14 drugih svećenika. Prema brojnim svjedočanstvima iz onog doba njegovo je tijelo tri dana ižaravalo sunčane zrake.
Patrijah Nerses Bedros XIX. spomenuo je, predstavljajući armenski liturgijski obred kojim će u nedjelju predsjedati Papa Ivan Pavao II., kako bi tijekom ovog jubileja Sveti Otac mogao posjetiti Armeniju. To bi imalo veliko ekumensko značenje. Armenskom bi narodu pružilo priliku za duhovnu obnovu, koja mu je posebno potrebna nakon tolikih progonstava i marksističkog odgoja. Taj jubilej – prema riječima patrijarha Bedrosa 19. – nije samo razlog ponosa i slavlja, već i poticaj za obnovu kršćanske vjere u narodu. (i02308rv/tš)