Zagreb, (IKA) – U župnoj dvorani župe sv. Petra u Zagrebu u nedjelju 14. rujna predstavljen je upravo izašli novi broj glasnika postulature “Blaženi Alojzije Stepinac”. Okupljene je pozdravio domaći župnik mons. Matija Stepinac. Kratko je podsjetio na vezu blaženog Alojzija i župe sv. Petra koja seže u njegove rane učeničke dane kada je boravio u orfanotrofiju na početku Vlaške ulice gdje je u blizini bilo tadašnje sjedište župe. Svoja sjećanja i svjedočenje o kardinalu iznio je preč. Josip Đuran, koji ga je dobro poznavao. U doba kardinalova zatočeništva u Krašiću, Đuran je pastoralno djelovao u župi sv. Jane. Prisjetio se kako su nekoliko dana nakon dolaska Stepinca u Krašić u posjet došli svećenici jaskanskoga kraja. Dolazili su često tijekom svih godina zatočeništva. Istaknuo je kako je to u početku bilo lakše, a kasnije teže, no oni su bili zahvalni Bogu na tom daru i sreći koju nisu imali svećenici iz drugih krajeva Hrvatske. Svećenici su mu dolazili sa svojim problemima, često i plačući, a od kardinala su odlazili ohrabreni, utješeni. Iz njega je žarila dobrota i prelazila na nas, rekao je Đuran, te se prisjetio i nekih anegdota iz Stepinčeva zatočeništva. Na kraju je rekao kako se i onda, kao i danas kad ima problema utječe kardinalu Stepincu. U predahu je sjemeništarac Ivan Štuljić recitirao pjesmu o životu u čučerskom kraju. Sadržaj samog glasnika postulature “Blaženi Alojzije Stepinac” predstavio je urednik i postulator Stepinčeve kauze dr. Juraj Batelja. Istaknuo je kako je ovaj broj koji izlazi uoči velike proslave 10. obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca sadržajem pomalo drukčiji od uobičajenog štiva koje se može čitati u glasniku. Uvodno se donosi pregled obilježavanja same obljetnice. U povodu 62. obljetnice uhićenja i suđenja Stepincu, glasnik donosi prilog na više stranica. Nastavlja se i s prikazivanjem strahota koje su prethodile i pratile život bl. Alojzija, a povezane su uz komunističku strahovladu, ponajprije kroz strahote i žrtvu hrvatskoga naroda, nad kojim je nakon Bleiburga izvršen u svjetskim razmjerima nezapamćen zločin. Tako se u tom prilogu na 11 stranica može pročitati i o progonu svetojanskoga župnika Josipa Đurana, te o miniranju crkve Sv. Jurja u Draganiću. Nisu zaboravljeni ni događaji povezani sa štovanjem bl. Alojzija Stepinca, svjedočanstva njegovih suvremenika o njemu, a nastavlja se prikaz uzornog svećeničkog lika vlč. Vilima Cecelje i blaženikova sužanjstva u Krašiću. U prilogu “Nadbiskup Stepinac i Židovi” dr. Batelja odgovora izraelskome veleposlaniku, kojega su novinara pitali ima li kardinal Stepinac pravo na odlikovanje pravednika među narodima jer je spašavao i Židove. Veleposlanik priznaje da zna ono što su mu drugi rekli, tj. da je Stepinac spašavao Židove, ali one koji su prešli na katoličku vjeru. Stoga, dr. Batelja dokumentirano iznosi kako Stepinac nije gledao tko je, a tko nije prešao na katoličku vjeru, već je učinio ono što je bila njegova dužnost. Uz Godinu sv. Pavla glasnik donosi prikaz duhovne veličine Apostola naroda i paradigmu njegove apostolske gorljivosti u životu bl. Alojzija Stepinca. U povodu polemike između biskupa Jurja Jezerinca i predsjednika države Stjepana Mesića, dr. Batelja podsjeća kako je vrijeme u kojem je živio i stradao bl. Alojzije Stepinca u mnogim pojavnostima bilo nalik našem vremenu. Stoga u prilogu ukazuje na pokušaj nasilne sekularizacije hrvatskog društva i njegove katoličke baštine. U glasniku se nalazi i osvrt na Međunarodni euharistijski kongres koji je u lipnju održan u Quebecu, a u hrvatskoj javnosti gotovo da je prošao neprimijećeno. Na kraju glasnika nalazi se nastavak prikazivanja dnevnika župnika Vranekovića koji u ovom broju obrađuje 1953. godinu.