Zagreb, (IKA) – Projekt “Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine” predstavljen je 11. travnja u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Nazočne su pozdravili predsjednik HAZU akad. Zvonko Kusić i sisački biskup dr. Vlado Košić, predstojnik Mariološkog instituta KBF-a iz Zagreba. Predavanja su održali akad. Josip Bratulić i voditeljica projekta dr. Hrvojka Mihanović-Salopek. Nakon predavanja prikazan je film “Stella Maris slavonskih žitnih polja”. Najzaslužniji za taj projekt su dr. Hrvojka Mihanović-Salopek i prof. Alojzije Prosoli koji su napravili sedam filmova u produkciji Udruge Prosoli i Real media. Riječ je o znanstveno-obrazovnom filmu koji multidisciplinarno prikazuje presjek građe posvećen povijesnom štovanju Bogorodice u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, od srednjeg vijeka do današnjih dana. Kroz film upoznajemo pojedina glasovita, ali i manje poznata stara povijesna marijanska svetišta (Đakovo, Slavonski Brod, Vukovar, Dragotin, Valpovo, Harkanovci, Šumanovci, Ilok, Vinkovci, Ilača, Lučica kod Lipovca, Bapska, Tovarnik, Sotin, Šarengrad, Svilaj, Komletinci, Aljmaš), kao i samostane koji su očuvali marijansku baštinu. Poseban naglasak pridan je ostacima romaničko-gotičkih sakralnih spomenika te baroknom usponu i kulturi stare Slavonije u razdoblju nakon oslobođenja od Otomanskog carstva.
Upoznaju se stare knjige i duhovne stihove istočno-slavonskoga književnog kruga: Ivana Grličića, Josipa Milunovića, Đure Sertića, Ilije Okrugića Srijemca, Jurja i Nikole Tordinca, fra Ivana Velikanovića, fra Matije Petra Katančića, fra Aleksandra Tomikovića, fra Antuna Papušlića, fra Antuna Bačića, fra Marijana Lanosovića, fra Emerika Pavića, fra Antuna Tomaševića, fra Marijana Jaića, fra Grgura Ćevapovića, fra Bernardina Leakovića, Antuna Matije Reljkovića, Antuna Kanižlića, kao i novijih pjesnika Zlatka Tomičića i Luje Medvidovića. Film daje i uvid u prikaz muzejskih zbirki i vrijednih marijanskih slikarskih djela. U glazbenom dijelu filma upoznaje se duhovnu baroknu i klasicističku muzičku tradiciju Slavonije, te izvoran zvuk narodnog melosa i popijevki prisutan u tamburaškoj folklornoj glazbi. Pozornost je pridana i liku biskupa J. J. Strossmayera, kao važnom kulturno-prosvjetiteljskom djelatniku, meceni i pokretaču znanstvenih i kulturnih institucija Slavonije i cijele Hrvatske.