Zagreb, (IKA) – Na adventskom susretu Kršćanskoga akademskog kruga (KRAK) održanom 15. prosinca u Zagrebu inauguriran je novi studijski projekt pod nazivom “Duh i misao Željka Mardešića”, a ujedno je prikazano novo usmjerenje u radu Kruga i njegova časopisa Nova prisutnost. Susret je vodio predsjednik Kruga Petar Barun, a o samom projektu govorio je najprije počasni predsjednik Kruga Ivan Supičić. Otkako je 2002. pokrenut KRAK u njegovu radu bilo je dosta lutanja i traženja, a danas lik Željka Mardešića Krugu daje novi polet i novu snagu, jer je on čvrsta osovina svih krugaša. KRAK je sada otvoreniji prema svim oblicima suradnje, započinje s tjednim susretima na aktualne teme, kao što je npr. korupcija, te želi da se i glas kršćana intelektualaca još više čuje u javnosti i u društvu. Govoreći o Francuskim socijalnim tjednima 2010. godine, Neven Šimac istaknuo je da se kršćani u Europi već gotovo stotinu godina okupljaju te svojim razmišljanjima i zaključcima na neki način prisiljavaju vladajuće strukture na veću socijalnu osjetljivost, na donošenje zakona koji štite društveno obespravljene i socijalno ugrožene osobe.
Ovogodišnju temu Tjedna predstavio je Stipe Odak, jedan od gostiju sudionika iz Hrvatske. Oko 3300 vjernika bavilo se problemom, ali i blagodatima koje sa sobom nose imigranti, premda ih se najčešće prikazuje samo kao ugrozitelje kulture i tradicije, kao one koji se ne žele uklopiti. Za kršćane svi su ljudi imigranti, ili su to bar jednom u svojoj povijesti bili. No, imigrant je za vjernika bližnji, onaj za koga se u Evanđelju govori “stranac bijah i primiste me”. Tonči Matulić izložio je zatim novi projekt Kruga “Duh i misao Željka Mardešića”, predlažući i iznoseći ideje kako ga ostvariti. Tema i misao vodilja prvoga dijela tog opsežnog projekta bit će Mardešićev članak “Politički dualizam i koncilsko kršćanstvo”. Predavač je osobito istaknuo dužnost krugaša da otmu zaboravu znanstveni, kulturni, socijalni i vjernički doprinos Željka Mardešića. Poželio je svima da prime bar nešto od Mardešićeva duha, da bi se oplemenili i da bi ga slijedili – kako u intelektualnom, tako i u vjerničkom i obiteljskom pogledu, jer on je bio pionir koncilske obnove među vjernicima laicima u Hrvata.