Lepoglava, (IKA) – Varaždinska biskupija kao izdavač, Glas Koncila kao nakladnik i župa Bezgrešnog začeća BDM u Lepoglavi kao domaćin, priredili su u subotu 5. prosinca predstavljanje zbornika radova sa znanstvenog skupa, održanog prije točno godinu dana u Lepoglavi na istom mjestu, u župnoj dvorani bl. Alojzija Stepinca. Stepinčev zbornik koji nosi naslov simpozija “Kardinal Alojzije Stepinac – svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće” predstavljen je na godišnjicu održavanja simpozija, kao i na samu obljetnicu Stepinčeva izlaska iz zatvora 5. prosinca 1951. godine. Predstavljanje je vodila Jasna Pavelić-Jureško koja je uredila zbornik, koji na 730 stranica donosi 15 znanstvenih radova te razne dodatne priloge. Predstavljanju su, uz organizatore, nazočili autori radova, više svećenika i stručnjaka s raznih područja i drugi poštovatelji blaženikova djela.
Okupljene su pozdravili varaždinski biskup Josip Mrzljak i domaći župnik preč. Andrija Kišiček, dok su o novom izdanju govorili recenzenti akademik Josip Bratulić i dr. Agneza Szabo, te direktor Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić uime nakladnika. Urednica Pavelić-Jureško podsjetila je kako je simpozij održan 5. prosinca 2008. u prigodi 10. obljetnice Stepinčeve beatifikacije, 110. obljetnice njegova rođenja i 70. obljetnice euharistijskog kongresa u Varaždinu, koji je predvodio nadbiskup Stepinac. Na simpoziju je donesena poznata Izjava o potrebi revizije sudskog procesa protiv nadbiskupa Stepinca i svih koji su u tim vremenima osuđeni na montiranim političkim procesima.

Osvrćući se na Stepinčevo sužanjstvo koje je tijekom pet godina podnio u samoći, skrovitosti i izoliranosti u lepoglavskoj kaznionici, biskup Mrzljak kazao je kako skupovi posvećeni blaženom Alojziju u Lepoglavi nikad nisu izrazito posjećeni ni popraćeni od medija, radi čega se uistinu može osjetiti upravo Stepinčeva osamljenost na tom mjestu gdje je izdržavao dane svog mučeništva. Nakon teških dana u Lepoglavi, bilo mu je nešto lakše izdržavati kućni pritvor u Krašiću gdje je bio među svojim ljudima, rodbinom i svećenicima, kazao je biskup Mrzljak, njegov pranećak, te nazočne podsjetio na zapis krašićkog župnika Josipa Vranekovića koji je zabilježio Stepinčevo svjedočanstvo o uvjetnom puštanju iz zatvora i njegov dolazak u rodni Krašić uoči blagdana sv. Nikole. Prisjetio se kako je tada bio dječak od 7 godina, a svi su idućeg jutra ustali na zornicu koju je služio nadbiskup po dolasku u Krašić, gdje je boravio gotovo kroz cijelo desetljeće sve do smrti 1960. godine.

Predstavljanje zbornika u Lepoglavi nazvao je značajnim događajem jer se o Stepincu više neće moći govoriti bez spominjanja simpozija i zbornika, kao što se ni o njegovu životu ne može govoriti a da se ne spomene lepoglavsko uzništvo.
Recenzentica prof. Szabo, autorica više stručnih radova o nadbiskupu Stepincu, istaknula je kako je blaženik postao simbol svih hrvatskih patnji i stradanja, ponajprije svoga naroda kojem je s kršćanskim ponosom i zahvalnošću pripadao. Kazala je kako su autori zbornika, uz stručno inzistiranje na neodrživosti presude iz 1946. g., uspjeli temeljem znanstvene metodologije i relevantne povijesne građe i literature još detaljnije osvjetliti, i to na zahtjevnim interdisciplinarnim polazištima, neka do sada nepoznata ili manje poznata područja iz života i rada zagrebačkog nadbiskupa.
Ukratko je u nastavku predstavila radove iznijevši neke od njihovih temeljnih zaključaka. Zbornik donosi radove prof. dr. Željka Horvatića i prof. dr. Davora Derenčinovića, Tomislava Jonjića, dr. Miroslava Akmadže, vlč. Andrije Lukinovića, dr. Josipa Jurčevića, akademika Vladimira Paara, prof. dr. Josipa Sabola, mr. Jure Vujića, dr. Daniela Miščina, prof. dr. o. Vladimira Horvata, mons. Vladimira Stankovića, dr. Nataše Bašić, prof. dr. fra Bonaventure Dude, fra Ljudevita Antona Maračića i preč. Andrije Kišičeka.

Akademik Bratulić pojasnio je jezične razloge zbog koji se riječ “svjedok” može smatrati “mučenikom”, što potvrđuje da se svjedoči mučeništvom, a taj je izraz ušao i u kršćansku terminologiju, dodavši kako je blaženi mučenik Alojzije uistinu bio svjedok teškog vremena koje su prolazili hrvatski narod i Katolička Crkva u Hrvata.

Direktor Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić podsjetio je kako je jedan broj tog lista zabranjen godine 1970. zbog članka o 10. obljetnici Stepinčeve smrti, dodavši kako je mnogim ranijim izdanjima te objavljivanjem najnovijeg Stepinčevog zbornika ta izdavačka kuća preuzela vodeću nakladničku ulogu u izdavanju djela o samom Stepincu, kao i čitavom vremenu u kojem je živio. Kao direktor kuće, koja je bila medijski pokrovitelj simpozija, zahvalio je na suradnji u promoviranju istine o blaženom Alojziju, istaknuvši kako vjeruje da je došlo vrijeme u kojem neće biti teško tražiti one koji će stati u obranu istine i slobode. Istaknuo je da će zbornik zasigurno porušiti mnoge pogrešne i lažne teze koje su se širile od ranih 1950-tih godina, te zaželio da napokon i znanstvenici drugim očima gledaju na čitavu stvarnost. Na kraju predstavljanja okupljene je pozdravio dr. Daniel Miščin, autor rada o odnosima sa Svetom Stolicom, koji je istaknuo kako je Stepinac vrlo značajna baština, ne samo na crkvenoj, nego i nacionalnoj i državnoj razini. Predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske i inicijator revizije političkih procesa prof. dr. Željko Horvatić kazao je kako je iznimno ponosan na 5. prosinca 2008. godine kada je prihvaćen njegov prijedlog da se zatraži da se u hrvatskom pravnom sustavu omogući revizija procesa protiv blaženika kao i svih žrtava komunističke totalitarne pravosudne vladavine. Također je izrazio zadovoljstvo što je Hrvatski sabor zahvaljujući predlagatelju potpredsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu napokon donio zakon koji to omogućuje. Istaknuo je kako pruženu priliku treba iskoristiti da bi se parafrazirajući načelo “Neka se vrši pravda makar propao svijet” ona i ostvarila u smislu: “Neka se pravda izvrši jer bi inače propao svijet”. Nazočnima se na kraju obratio i jedan od inicijatora znanstvenog skupa isusovac prof. dr. Vladimir Horvat, a biskup Mrzljak zahvalio je svima koji su sudjelovali u ostvarenju stručnih i znanstvenih radova i pripremi zbornika, kojeg je nazvao nezaobilaznom i gotovo temeljnom literaturom za upoznavanje života blaženog Alojzija Stepinca. Podsjetio je kako je ove godine Varaždinska biskupija u suradnji s Glasom Koncila izdala dvije značajne knjige, uz zbornik i knjigu o svećeniku Vilimu Cecelji, Stepinčevu bliskom suradniku, koja govori o sličnom vremenu. Zaželio je da se iduće godine započne s postupkom revizije Stepinčeva procesa.

Stepinčev zbornik, kojem je izdavač Biskupski ordinarijat u Varaždinu, objavio je nakladnik Glas Koncila u biblioteci “Ljudi i događaji”. Objavljuje 15 radova raznih autora, te sažetke i izjavu sa simpozija na hrvatskom i još šest svjetskih jezika. Kroz 15 radova pravnici, povjesničari, teolozi, filozofi, sociolozi, geopolitolozi i drugi stručnjaci obradili su više tematskih cjelina te ukazali na činjenicu da je suđenje Alojziju Stepincu bilo pravno neutemeljeno. Svoj nedvosmislen stav odaslali su javnosti u Izjavi sa skupa.
Među prilozima nalazi se – prvi put objedinjen na jednom mjestu – “Stepinčev imenoslov”, odnosno popis sakralnih i kulturnih subjekata posvećenih bl. Alojziju koji potvrđuje koliko u hrvatskom narodu, Crkvi i svijetu živi Stepinčev duh. Izvrstan je to doprinos budućem proučavanju spomena i osobe Alojzija Stepinca u hrvatskom narodu i svijetu. Objavljeni su i vrlo zanimljiv i pregledan kronološki Stepinčev životopis u kontekstu važnijih zbivanja u Hrvatskoj i Europi, zatim dosad najopširniji popis arhivske i bibliotečne građe o bl. Stepincu, te bogata fotodokumentacija iz Stepinčeva života, među kojima su i neke prvi put objavljene fotografije. Izdanje, u koje uvode proslov i završna riječ sa skupa biskupa Mrzljaka, zaključuje također prva objava popisa Stepinčevih medalja i poštanskih maraka.