Predstavljen Stepinčev zbornik u Hrvatskom institutu za povijest
Predstavljanje Stepinčevog zbornika
Zagreb (IKA )
Zagreb, (IKA) – Zbornik radova “Kardinal Alojzije Stepinac – svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće” predstavljen je 31. ožujka u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. U predstavljanju zbornika sudjelovali su dr. Željko Horvatić, dr. Miroslav Akmadža i dr. fra Bonaventura Duda. Na početku predstavljanja bio je prikazan i dokumentarni film Fedora Hanžekovića “Stepinac pred narodnim sudom”, snimljen 1947.
Predstavljanju zbornika nazočili su brojni povjesničari, te članovi obitelji Stepinac, među kojima i varaždinski biskup Josip Mrzljak. Obraćajući se okupljenima, biskup je spomenuo kako se taj zbornik naziva i lepoglavski. Lepoglava je važan dio u životu bl. Alojzija Stepinca, jer je tamo proveo pet godina. Stoga, Varaždinska biskupija osjeća svojom dužnošću posebno istaknuti tih pet godina, rekao je biskup, te istaknuo kako se već treću godinu na Cvjetnicu obavlja pobožnost križnoga puta u Lepoglavi. Biskup je također istaknuo kako je u prigodi opće audijencije 17. ožujka Papi uručio zbornik, a sve je pozvao da i ovo izdanje bude poticaj za bolje upoznavanje bl. Stepinca.
Predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske dr. Željko Horvatić podsjetio je na izlaganje koje je s temom “Kaznenopravna neodrživost presude protiv Alojzija Stepinca” održao na simpoziju u Lepoglavi. Pojasnio je pravne pojmove i procedure vezane uz reviziju procesa, što je izraženo i u izjavi sa simpozija. Podsjetio je na deklaraciju Hrvatskog sabora od 14. veljača 1992. kojom se osudio politički proces i presuda kardinalu Stepincu, upozorivši kako time sama presuda nije ukinuta. No, amandman koji je u skladu s Izjavom iz Lepoglave usvojen u Hrvatskom saboru, od 1. srpnja protekle godine, omogućuje reviziju procesa kardinalu Stepincu i svim ostalim žrtvama totalitarističkog procesa. Ako do revizije dođe, slučaj Stepinac bi bio od velike koristi kao poticaj i presedan za brojne druge revizije neopravdano i okrutno osuđenih brojnih svećenika i laika u razdoblju od 1945. do 1990. godine, rekao je dr. Horvatić.
Dr. Akmadža osvrnuo se na neke povijesne činjenice vezane uz suđenje Stepincu, s posebnim naglaskom na Titovu ulogu. Podsjetio je da ukoliko bi tvrdnja da je Staljin naredio suđenje Stepincu bila istinita, onda bi suđenje bilo već 1945., a ne bi se čekalo. No, to suđenje je apsurd koji nije oslabio ni Crkvu, ni razjedinio biskupe, rekao je Akmadža, te istaknuo kako se postavlja pitanje što nakon suđenja, tj. što se postiglo, jer ono što se htjelo, nije uspjelo. Tako je upozorio kako se brzo razumjelo da je suđenje bilo greška, te se željelo izvući, posebno 1948. kada je trebala zapadna pomoć.
O sadržaju zbornika govorio je dr. Bonaventura Duda. Uvodno je upozorio na važnost Izjave o pokretanju revizije postupka protiv Alojzija Stepinca. Posebno se zaustavio na drugom dijelu koji donosi spomen obilježja imena i osobe kardinala Stepinca. Moderator predstavljanja bila je suurednica zbornika Jasna Pavelić-Jureško.
U glazbenom dijelu programa nastupio je tercet Tomašić koji je izveo autorske skladbe Himan Stepincu, Ave Mariju, te meditaciju iz opere Tais, Julesa Masseneta.