Vatikan, (IKA) – U Tiskovnom uredu Svete Stolice 3. srpnja održana je tiskovna konferencija na kojoj je predstavljen Susret pape Franje s poglavarima Crkvi i kršćanskih zajednica na Bliskom istoku pod nazivom „Nek’ nad tobom bude mir! Kršćani zajedno za Bliski istok”, koji će se održati u Bariju 7. srpnja, priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice.

Prefekt Kongregacije za Istočne Crkve kardinal Leonardo Sandri istaknuo je kako papa Franjo, tragom svojih predšasnika, „od samoga početka svoga pontifikata posvećuje veliku pozornost Istoku” kako onom dijelu koji je već u punom jedinstvu s Katoličkom Crkvom tako i pravoslavlju. Kardinal Koch je također istaknuo kako će taj Susret imati i dimenziju međureligijskog dijaloga, istaknuvši kako su na Bliskom istoku i sami islamski vjernici ranjeni i trpe zbog onih koji su pribjegavali nasilju oskvrnjujući Božje ime te su i sami bili prisiljeni napustiti svoje domove. Zajedništvo Katoličke Crkve s drugim kršćanskim zajednicama i vjeroispovijestima je izraženo i u stalnoj brizi, mirovnim apelima i inicijativama i pružanju pomoći onima koji su prisiljeni tražiti utočište od nasilja i progona. Ideja o održavanju susreta poput ovoga koji će se održati u Bariju postoji već duže vrijeme i dolazi s više strana: predstavnici raznih Crkava i patrijarsi su je izravno uputili Svetom Ocu tijekom svog pohoda Rimu ili preko pisanog apela. Susret u Bariju ima obilježja snažne geste a bit će podijeljen na dva dijela: molitva s vjernicima koji budu htjeli u njoj sudjelovati osobno ili u izravnom televizijskom prijenosu, te susret Svetoga Oca s poglavarima Crkava i crkvenih zajednica s Bliskog istoka na kojem će vjerski vođe iznositi svoje poglede, prijedloge i razmišljanja. Uvodno izvješće će održati apostolski upravitelj Jeruzalemskog latinskog patrijarhata mons. Pierbattista Pizzaballa. Cijeli taj dio će se održati iza zatvorenih vrata. Predviđeno je da Sveti Otac uputi svoju riječ na početku javne molitve i na kraju susreta kada će Papa i ostali prisutni ispred bazilike Svetog Nikole simbolično pustiti golubove za mir koje će im predati djeca, izvijestio je kardinal Sandri.

Predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinal Kurt Koch istaknuo je kako je Bliski istok kolijevka kršćanstva i „zato zauzima jedinstveno mjesto u pokretu za jedinstvo kršćana”. Ekumenski pokret oduvijek je uvjeren da, produbljujući svoje zajedničke korijene, kršćani mogu pronaći putove mira, rekao je kardinal Koch. Podsjetio je i kako su mnoge kršćanske obitelji bile prisiljene zbog ratova i progona napustiti svoje drevnu domovinu u traženju sigurnosti i bolje budućnosti. Iznio je također podatak da je postotak kršćana na Bliskom istoku drastično opao u posljednjih stotinu godina: dok je prije Prvoga svjetskog rata kršćana na Bliskom istoku bilo 20% danas ih je svega 4%.

Položaj manjine u kojem se nalazi kršćani na Bliskom istoku hitni je poziv da se okupimo u onome što bi se moglo nazvati „ekumenizmom života”, rekao je kardinal Koch. Podsjetio je pritom na Pismo kršćanima na Bliskom istoku pape Franje koji je izrazio radost zbog „konkretnog ekumenizma koji žive kršćani na Bliskom istoku”. „Usred neprijateljstava i sukoba, zajedništvo koje vi živite u bratstvu i jednostavnosti znak je Božjega kraljevstva”, citirao je kardinal Koch Papu. „Kršćani na Bliskom istoku pokazuju put jedinstva svojoj zapadnoj braći”, dodao je.

Teško okruženje u kojem se nalaze kršćani brzo pretvara ekumenizam života u „ekumenizam svetosti”. Teške prilike u kojem se nalaze kršćani na Bliskom istoku za njih je poziv na svetosti te dakle zalog jedinstva, objasnio je kardinal Koch. Kad pak nevolje postanu patnja taj ekumenizam svetosti prerasta u ekumenizam krvi, rekao je kardinal Koch istaknuvši pritom kako je papa Franjo od samog početka svoga pontifikata učinio taj argument jednom od glavnih ekumenskih tema.

U nastavku svoga izlaganja kardinal Koch je podsjetio na neka načela Katoličke Crkve vezana uz kršćane na Bliskom istoku. Prvo od tih načela je vrlo jednostavno i glasi: kršćani će ostati u tim krajevima jedino ako dođe do ponovne uspostave mira. Zato Crkva, od početka krize, neumorno traži povratak mira, osobito kroz traženje političkog rješenja. Drugo je načelo da nije moguće zamisliti Bliski istok bez kršćana: i to ne samo zbog religijskih već i zbog političkih i društvenih razloga jer su kršćani bitni element ravnoteže te regije, rekao je kardinal Koch podsjetivši na riječi pape Benedikta XVI. iz Apostolske pobudnice o Bliskom istoku: „Bliski istok bez ili s malobrojnim kršćanima nije više Bliski istok, jer kršćani zajedno s drugim vjernicima čine dio posebnog identiteta regije”.

Treće je načelo, nastavio je kardinal Koch, zaštititi prava svake osobe i svih manjina. Katolička Crkva opetovano je isticala primat prava, uključujući poštovanje vjerske slobode i jednakosti pred zakonom, utemeljen na načelu građanstva neovisno o etničkoj ili religijskoj pripadnosti, kao temeljno načelo za ostvarivanje i održavanje mirnog i plodnog suživota među različitim zajednicama na Bliskom istoku. Četvrto uvjerenje je hitna potreba nastavljanja međureligijskog dijaloga na kojem snažno inzistira papa Franjo u Pismu kršćanima na Bliskom istoku.