Predstavljen umjetnički opus akademskog kipara Kuzme Kovačića
Za Dane kršćanske kulture izradio je plaketu Buvina, koja se svake godine u sklopu te manifestacije dodjeljuje za izniman doprinos kršćanskoj kulturi
Kaštela (IKA) – U renesansnom Dvorcu Vitturi u Kaštelima, održano je 26. ožujka, u sklopu programa međunarodne manifestacije Dani Kršćanske kulture, predstavljanje umjetničkog opusa akademskog kipara Kuzme Kovačića. U programu su sudjelovali akademski slikar Josip Botteri Dini kao voditelj razgovora i Kuzma Kovačić kao glavni protagonist te povjesničarka umjetnosti prof. Ankica Bobin kao domaćin. Prof. Bobin je predstavila manifestaciju te se osvrnula na kiparevo djelo.
Započevši razgovor temom kršćanske kulture, povezano s pitanjem hrvatske kulture i umjetnosti, Kovačić je “oslikao” u slici korijena iz kojeg je izišlo stablo hrvatske kulture i umjetnosti hranjeno upravo kršćanskom vjerom. Posvjedočio je i osobnu ucijepljenost upravu u tu i takvu baštinu iz koje je izrastao i njegov grm, njegovo kiparsko umjetničko djelo. Doživljavajući i razumijevajući kiparstvo kao najskladniju sliku Utjelovljenja, kada govori o umjetnosti, kipar je ponudio misao da je stvarnost koja se krije u toj slici razlogom što se hrvatsko kiparstvo može nazvati najstaloženijom i najživljom sastavnicom povijesti hrvatske umjetnosti i ponajboljom dionicom kiparstva, umjetnosti, zapadnoga kulturnog kruga uopće. Tu, kako je u svom djelu nastojao posvjedočiti, umjetnost za vjeru i istodobno vjeru za umjetnost da bi umjetnost sačuvala svoje dostojanstvo, životvornost i poslanje danas, autor je prikazao kroz tridesetak fotografija svojih djela, nastalih u rasponu od četvrt stoljeća, djela nadahnutih vjerom ili upravo sakralnih djela, nastojeći nam približiti ono skrovito i bitno po čemu su ona u samoj strukturi forme, a ne samo temom, kršćanska.
Kuzma Kovačić, umjetnik je čije se kiparsko djelo čvrsto ukorijenilo u život. S njegovim plitkim reljefima slavuja, ribe i medvjeda svakodnevno se susrećemo na kunskim kovanicama, a kip prvoga hrvatskog predsjednika čeka svoje hodočasnike u Škabrnji. Njegovi su spomenici u Čapljini, na otočiću Klještcu, u gradu Hvaru, Škabrnji, Splitu, Rami, Selcima… svjedoci njegove umjetničke vrijednosti. Predavač je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, aktivni je član Braće Hrvatskoga zmaja, predsjednik je hvarskog ogranka Matice hrvatske, a za Dane kršćanske kulture izradio je plaketu Buvina, koja se svake godine u sklopu te manifestacije dodjeljuje za izniman doprinos kršćanskoj kulturi.