Split, 15. 11. 2000. (IKA) – U organizaciji Franjevačkog instituta za kulturu mira i splitskog Sveučilišta predstavljen je 14. studenoga u dvorani HAZU u Splitu zbornik radova Odgovornost za život.
Nakon uvodnog slova koje je u ime organizatora i urednika nazočnima uputio dr. fra Ante Vučković, zbornik je u cjelini predstavio Frane Miliša, usporedivši njegovo bogatstvo i slojevitost s bogatstvom ljudske osobe koju je nemoguće potpuno obuhvatiti, a još manje drugome je predstaviti u nekoliko rečenica. Naglasio je kako su sve teme sadržane u zborniku bliske životu odnosno raznolikosti njegovog sadržaja i dimenzija, i s većim ili manjim intenzitetom zadiru u područje ekologije duha. “Većina je radova nadahnuta kršćanskim svjetonazorom koji promovira stav o životu kao daru te solidarnost čovjeka sa svim stvorenim. Po uzoru na biblijski utemeljenu antropologiju, zbornik nam poručuje da je čovjek pozvan biti ‘vrtlar’ koji živi i njeguje dar života kako bi sebe zajedno sa svim ostalim stvorenjima prinio izvoru svega života – Stvoritelju. Zbornik također redimenzionira shvaćanje kršćanske mistike, odnosno Božje transcendencije i imanencije, a o misticima govori kao o onima koji doživljavaju stvarnost izvornije i izravnije od drugih i tako ‘spašavaju’, često upravo u kršćanstvu tabuiziranu i odbačenu, Božju imanenciju. Iznikli iz te svijesti i noviji crkveni dokumenti i pokreti sve jasnije pozivaju na to da ekumenska nastojanja i međureligijski dijalog nađu svoje utemeljenje u zajedničkoj odgovornosti za život kroz raznovrsne ekološke pothvate u službi odgoja za kulturu života. Stoga i globalna ekonomija svoja načela treba graditi i na ekološki utemeljenom moralu. Ipak”, zaključio je predstavljač, “bez nastojanja da suvremena edukacija pridonosi formiranju odgovornih profesionalaca, ekologija duha zasigurno neće moći zaživjeti kao poželjni i prevladavajući mentalitet čovječanstva”.
O temama s moralnog područja zastupljenim u zborniku govorio je dr. fra Šimun Bilokapić i istaknuo kako se u njemu “toplim i životnim stilom upućuje na izgradnju kulture života nasuprot sve izraženijim i sofisticiranijim barbarskim metodama i odnosima prema svim razinama i oblicima života. Odgovornost ima svoje atribute i svoje subjekte, a u dnu svakog neodgovornog ponašanja prema životu, nalaze se različiti modaliteti jednog te istog mentaliteta smrti”. Nazvavši zbornik ‘Summa ecologica’, u svom je socioreligijskom osvrtu prof. Željko Mardešić iznio usporedbu shvaćanja stvorenog svijeta i Boga u nekršćanskim, posebice prirodnim i pretkršćanskim religijama, s onim u kršćanstvu. “Iz prirode i povijesti Bog se u kršćanstvu ‘seli’ u čovjeka i objavljuje se po ljudskoj dobroti, slobodi, patnji i spasenju. Svojevrstan zazor od prirode ušao je u kršćanstvo preko starozavjetne tradicije, a element panteizma kojeg je ono vidjelo kao opasnost, suzbio je promociju i odnos prema prirodi kakve ih vide kršćanski mistici. Današnji prevladavajući mentalitet, nažalost često i među kršćanima, prirodu poistovjećuje s izvorom bogatstva, povijest s nizom očitovanja ljudske moći i nasilja, a čovjeka s božanstvom. Nasuprot tome, Bog kršćanskog vjernika nije onaj koji se pokazuje kroz moć u prirodi, povijesti i čovjeku, već je on Bog mira – Pomiritelj na svim razinama odnosa koje je čovjek pozvan ostvarivati, a to su: odnos čovjeka sa samim sobom, s bližnjim, s cjelokupnom prirodom i s Bogom. Sadržaj pojma ‘pomirenje’ ujedno uključuje, ali i nadmašuje ekološko pitanje. Suprotno razlozima za depresiju kao što su primitivizam, nekultura, mržnja i netolerancija, ovaj zbornik nudi razloge nade kao što su ljudska dobrota, otvorenost za dijalog i različitost te hrabrost da se istina traži, prihvaća i živi. Zato bih”, zaključio je prof. Mardešić, “zbornik nazvao ‘knjiga za nadu’, a ovaj događaj, ‘događaj za nadu'”. “Pluralizam govora i multidisciplinarnost u pristupu temi života i odgovornosti koje nalazimo u zborniku, daju mu posebnu vrijednost”, istaknuo je rektor splitskog Sveučilišta prof. dr. Ivo Babić. “Kao što nailazimo na različite ljudske tipologije, nailazimo i na ‘pluralnost brige za pluralnost’,što je i jedan od ciljeva odgoja. Zato ovaj zbornik doživljavam i kao dragocjen pedagoški priručnik u odgojnom procesu”, zaključio je dr. Babić.
“Usudio sam se prvi napisati recenziju ovog zbornika, zbog toga jer sam ga doživio kao krupnu novost u promišljanju ove teme”, progovorio je prisutnima na početku svog izlaganja Stanko Bašić, novinar Slobodne Dalmacije. “Zbornik ponajprije nudi obnovljeni kršćanski pristup odgovornosti za život koji Crkva, kao ona koja je u svijetu ali nije od svijeta, vidi kao svoj model svjedočenja za novo tisućljeće. To znači da ona treba ujediniti i oživotvoriti dvije tradicije: onu utemeljenu na životu sv. Franje Asiškog i onu koju nalazimo u učenju II. vatikanskog sabora, što je Crkvi izazov za vlastito vitaliziranje. U tom smislu”, zaključio je gospodin Bašić, “zbornik daje obilje materijala za promišljanje, shvaćanje i vrednovanje života, kako vjerniku tako i svakom onom koji pred njim želi odgovorno stajati”.