Zagreb, (IKA) – U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centra za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatske matice iseljenika u srijedu, 18. listopada u HMI predstavljen je zbornika radova Drugog hrvatskog iseljeničkog kongresa održanoga u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016. pod naslovom „Hrvatska izvan Domovine”.
Moderatorica predstavljanja Vesna Kukavica uvodno je pojasnila kako je ovo zbornik radova bienalnog, znanstveno-stručnog skupa migrantske tematike koji se za svega četiri godine afirmirao u središnji nacionalni forum akademske zajednice za kritičko promišljanje prinosa hrvatskoga iseljeništva kako Republici Hrvatskoj, tako i domicilnim zemljama od Sjevernog do Južnog pola.
U pozdravnoj riječi ravnatelj HMI prof. Mijo Marić je istaknuo da je „u ovom zborniku sadržana sva muka, nadanja, promišljanja, ali i iskustvo, mudrost i sve ono što je iseljenička zajednica odnijela odavde i proširila po svijetu, oplemenila i vratila”.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas je rekao „teme obrađene u radovima sadržanima u ovom zborniku svjedoče o sveobuhvatnom utjecaju koje iseljeništvo ima na Republiku Hrvatsku. I ne samo to: nema zadržavanja na prošlosti, već prodorno navješćuje smjer i utjecaj koji Hrvati izvan Hrvatske moraju imati na hrvatsku budućnost. Sjajan izbor radova vojom aktualnošću najavljuje novo vrijeme u odnosu Hrvatske prema iseljeništvu. Odnos je to snažnih emocija, ali lišen patetike; odnos temeljen na povjerenju koje je postojalo, ali se vremenom nekud zametnulo; odnos koji gradimo kako bi uslijedila suradnja kojoj svi stremimo i u koju svi vjerujemo”.
Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora Kongresa i jedan od inicijatora skupa dr. sc. Marin Sopta je naglasio kako je glavni cilj i prvoga kongresa održanog u Zagrebu 2014., kao i drugoga održanog prošle godine u Šibeniku nije bio stvaranje neke političke stranke. Već „na jednom mjestu okupiti hrvatske intelektualce i stručnjake iz iseljeništva i iz Domovine koji se bave tematikom hrvatskoga iseljeništva koji će govoriti o raznim temama, i nastojati na taj način pomoći institucijama kako znanstvenim, tako i drugima koje se bave hrvatskim iseljeništvom”.
Osvrćući se na sam sadržaj radova, prof. dr. Ivan Rogić je istaknuo kako se u zborniku može pronaći nemali broj ozbiljnih analitičkih tekstova, nekoliko čak i prvih studija koje mogu izdržati bilo kakvu znanstvenu provjeru. U zborniku nalazimo i osvrte čiji je cilj istaknuti političku, vrijednosnu ili moralnu pozadinu s kojom treba računati kad se raspravlja o odnosu hrvatskoga društva prema dijaspori. Podsjetio je i na deklaraciju prvoga Kongresa koja ne gubi na aktualnosti.
Dr. Vlatka Lemić je ukazala na važnost arhiva u istraživanju hrvatskoga iseljeništva. Prof. dr. Mijo Korade progovorio je o povijesnom aspektu u zborniku, te ukazao na desetak biografija većinom nepoznatih ljudi koji su živjeli po svijetu. Ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti dr. Marina Perić Kaselj je istaknula kako je njena institucija predložila da se na kongresu dio programa posveti i autohtonim hrvatskim manjinama. Na tom tragu, okupljeni su znanstveni i kulturni radnici iz susjednih zemalja.
Akademski slikar Josip Boteri Dini, autor naslovnice zbornika, naglasio je kako postoje mnoge spone koje povezuju domovinsku i raseljenu Hrvatsku, a u duhovnom pogledu najčudesnija je hrvatska kulturna i umjetnička baština.
Okupljenima se kratko obratila i tajnica Organizacijskog odbora Kongresa Tanja Trošelj Miočević, te je najavila treći Hrvatski iseljenički kongres koji će se 2018. godine održati u Osijeku.
Zbornik Drugoga hrvatskoga iseljeničkoga kongresa na 830 stranica donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Prvi dio zbornika donosi pozdravne govore. U drugom dijelu obrađene su teme vezane uz hrvatsko iseljeništvo u globalnom kontekstu. U tom dijelu posebno valja istaknuti prilog fra Josipa Bebića “Prisjećanje na Prvi hrvatski iseljenički kongres u Zagrebu oko Dana hrvatske državnosti 2014. godine”. Treći dio obrađuje teme pod zajedničkim nazivnikom “Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo”, a četvrti “Hrvatska iseljenička politika”. Peti dio donosi portrete, među kojima se nalazi i etnograf i misionar u Venezueli Tomo Marković (1894.-1970.)” (autor Mijo Korade), te fra Dominik Mandić (autor fra Andrija Nikić). Šesti dio donosi teme vezane uz “Migracije žene i identitete iseljeničkih zajednica”, dok je sedmi dio posvećen “Društvenim mrežama”. Osmi dio obuhvaća fotografije sudionika kongresa.
Deveti dio zbornika vezan je uz temu “Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, te donosi priloge “Selilaštvo u svjetlu socijalnoga nauka Crkve” (Dubravka Petrović Štefanac), “Identitet u dijaspori – Hrvatski katolici između stare Domovine i novoga prebivališta” (fra Nediljko Ante Ančić), “Slika hrvatskoga iseljeništva u hrvatskim katoličkim glasilima” (Suzana Peran) i “Doprinos Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca dušobrižništvu među hrvatskim iseljenicima” (fra Ivan Bradarić).
Deseti dio naslovljen je “Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive”. U jedanaestom dijelu obrađene su teme pod zajedničkim nazivnikom “Hrvati kao nacionalne manjine”. “Jezik&kultura&književnost” naslov je dvanaestoga dijela, a trinaestoga “Uloga institucije u hrvatskom iseljeništvu”. Na kraju se nalazi sažeci izlaganja i popis izlagača.
Predstavljanju zbornika nazočili su i predstavnici Vlade, Sabora, kulturnih institucija, kao i sudionici prvog i drugog Hrvatskog iseljeničkog kongresa.