Đakovo, (IKA/BTU) – Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu predstavljen je 27. rujna Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa priređenog u Zagrebu i Đakovu 19. i 20 svibnja 2005. u povodu 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti Josipa Jurja Strossmayera, biskupa bosanskog i srijemskog, erudita, teologa, političara, narodnoga tribuna, inicijatora i pokrovitelja najznačajnijih nacionalnih kulturno-prosvjetnih i znanstvenih projekata u modernoj hrvatskoj povijesti te jedne od najutjecajnijih osoba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Predstavljanje je upriličeno u nazočnosti svećenika, profesora, studentica, djelatnika KBF-a i Središnje biskupijske i arhivske knjižnice u Đakovu, rektora Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu, redovnica, nekih od predavača toga međunarodnoga znanstvenoga skupa te Đakovčana. Nazočne je na početku pozdravio prodekan za znanost prof. dr. Pero Aračić, kada su se svi u sabranosti i molitvi spomenuli preminuloga dekana prof. dr. Nikole Dogana. Tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i moderator predstavljanja Zbornika prof. dr. Slobodan Kaštel najavio je potpredsjednicu HAZU-a akademkinju Alicu Wertheimer Baletić, koja se osvrnula na sve događaje u godini 2005. vezane uz proslavu 190 godina od rođenja i 100 godina od smrti biskupa Strossmayera.
Govoreći o međunarodnom znanstvenom skupu, akademkinja Wertheimer Baletić, rekla je da je to vrlo važan znanstveni događaj koji govori ne samo o značenju Strossmayera kao utemeljitelja i pokretača velikih kulturnih i znanstvenih projekata, među kojima se posebno ističu utemeljenje Akademije i osnutak modernog hrvatskog sveučilišta, “već pokazuje i Strossmayera u svjetlu apostola razumijevanja i suradnje među ljudima i narodima, velikoga humanista i vizionara koji je bio poštovan i daleko izvan granica naše zemlje”. Zbog toga su na tom skupu govorili i brojni predstavnici ne samo hrvatske znanosti, nego i znanosti onih država u kojima je Strossmayer ostavio trag. Zbornik radova potom su predstavila dvojica svećenika iz Đakova mons. dr. Andrija Šuljak i prof. dr. Antun Čečatka.
Riječ je, kako je rekao dr. Šuljak, “o pozamašnoj knjizi od 576 stranica, o Zborniku na koji će se svi koji budu govorili i pisali o Strossmayeru, pozvati i citirati ga”. Zbornik sadrži radove među kojima su neki izuzetno vrijedni i izvorni, do sada i nepoznati. Kao prvi rad istaknuo je riječ predsjednika HAZU-a akademika Milana Moguša na svečanoj sjednici Akademije 8. travnja 2005. povodom obilježavanja 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti biskupa J. J. Strossmayera, utemeljitelja akademije, prigodom koje akademik vrednuje i smatra najljepšim Strossmayerovim govorom kod preuzimanja uprave biskupije 1850. Drugi je rad Hodimira Sirotkovića “Život i djelo đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera”. Kao povjesničar Sirotković se godinama bavio Strossmayerom, a ovaj je rad po ocjeni dr. Šuljaka klasičan pristup Strossmayeru, “ali s naglaskom i novinom više isticanja Strossmayerova hrvatstva i rada za Hrvatsku”. U Zborniku su objavljeni i radovi Nikše Stančića na temu “Josip Juraj Strossmayer u kontekstu hrvatske i europske politike”, Petra Strčića na temu “Franjo Rački – inspirator Strossmayerovih pothvata”. “Mnogi koji Strossmayeru zamjeraju jugoslavenstvo možda manje znaju i ne priznaju da je to pomalo od Račkoga jer u to doba u hrvatskom nacionalnom pokretu i znanosti više se ističe jugoslavenstvo”, rekao je dr. Šuljak. “Strossmayer i Mađari” tema je rada Slavka Siškovića. “Nemamo razjašnjeno i obrađeno područje – odnos Strossmayera s Mađarima, a znamo da je Strossmayer u Monarhiji bio više uz Beč i Austrijance nego li za Mađare s kojima se sukobljavao. U djelu je spomenuto i to kako je Strossmayer morao u progonstvo kada se sklapala hrvatsko-ugarska nagodba (bio je u Parizu tri mjeseca)”, rekao je dr. Šuljak. Potom je istaknuo niz radova u Zborniku koji sadrže građu iz đakovačkoga biskupijskog arhiva (“Štrosmajer i Balgarite”, “Štrosmajer i Makedoncite”, “Štrosmajer i Rossija”, “J. J. Strossmayer i Česi” – sažetak, “Strossmayer i Slovenci”, “Jozef Juraj Strossmayer a Slovaci”, “Strossmayer i Srbija i Crna Gora”).
U Zborniku je objavljen i rad Dubravka Jelčića “Strossmayer i hrvatska književnost: teze za studiju”. Osvrćući se na taj rad, dr. Šuljak je rekao kako je Strossmayer na dvije razine zadužio hrvatsku književnost. Prvo je njegovo mecenatstvo – biskup je pomagao hrvatske pisce, a drugo je što s akademikom Jelčićem dolazi jedna novina. “Do sada nismo imali priznatog Strossmayera kao literatu, kao književnika. Dubravko Jelčić započinje s tom tezom”, rekao je dr. Šuljak. Kao vrlo vrijedne radove dr. Šuljak je istaknuo i rad Zorana Grijaka “Josip Juraj Strossmayer i Josip Stadler” te rad Julija Martinčića i Vilima Matića “Strossmayer i Osijek u doba njegova rođenja i školovanja”. Među ostalim u radu dvojice autora ponovno je oživljeno pitanje prezimena Strossmayerove majke, Klarić ili Erdeljac. Dr. Šuljak kratko je progovorio i o svom radu objavljenom u Zborniku na temu “Biskup Josip Juraj Strossmayer i Zavod Sv. Jeronima u Rimu”.
Među radovima su i “Josip Juraj Strossmayer i izgradnja hrvatsko-slavonskih željeznica” autora Stjepana Sršana, “Biskup Josip Juraj Strossmayer i ban Josip Jelačić” Stanislava Marijanovića kao i rad Piotra Žureka na temu “Strossmayer u očima Poljaka”. Dr. Šuljak je rekao kako do sada nisu bili baš poznati odnosi Strossmayera i Poljaka. “Primjerice, Strossmayer je govorio poljski, samo nije uvijek htio”, rekao je dr. Šuljak.
Objavljen je i rad Mate Artukovića “Strossmayer, Židovi i judaizam” te sažetak predavanja Zvonka Makovića “Strossmayerovi slikarski nazori”.
Zbornik je predstavio i prof. dr. Antun Čečatka čiji je rad na temu “Strossmayerova ekleziologija” također objavljen u Zborniku. Dr. Čečatka u predstavljanju je govorio o Strossmayeru kao preteči ekumenizma. O tome su na simpoziju govorili, a radovi objavljeni u Zborniku, sada preminuli Tomislav Zdenko Tenšek na temu “Josip Juraj Strossmayer preteča modernog ekumenizma”, potom Anica Nazor “Biskup Strossmayer, papa Lav XIII. i slavenski apostoli Ćiril i Metod”, Monica Priante “Biskup Strossmayer i Talijani” te Zoran Ladić “Josip Juraj Strossmayer i protestantizam”. “Kad Strossmayer govori o jedinstvu Crkve, tom pitanju prvenstveno pristupa teološki i potom ga slojevito razlaže. Cijeli svijet promatra jednom velikom cjelinom, svijet posebno vidi obnovljen Kristovom smrću i uskrsnućem. Strossmayer prije nego što govori o jedinstvu s drugim kršćanskim Crkvama, osobito s pravoslavnima, govori o jedinstvu u Katoličkoj Crkvi o potrebi da oni koji žele uspostavljati jedinstvo s drugima i sami budu jedinstveni”, rekao je dr. Čečatka.
Nakon predstavljanja Zbornika u Sinodskoj dvorani Središnje biskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu otvorena je izložba “Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kroz fotografije”, a u povodu obilježavanja 145. obljetnice osnutka Akademije u namjeri da se predstavi dio bogate i vrijedne hrvatske kulturne i znanstvene baštine. Tom je prigodom prof. dr. Aračić rekao: “Znanje, znanost, koliko do nje drži J. J. Strossmayer vidi se po utemeljenju dviju najviših nacionalnih znanstvenih institucija – ponajprije HAZU-a i Sveučilišta u Zagrebu. Znanost i znanje zalog su napretka i budućnosti i malih i velikih. Hrvatski je narod velik narod i Hrvatska je velika zemlja po svojim ljudima. Potrebno je njegovati poštovanje i poznavanje generacija ispred nas i njihov doprinos sadašnjosti kao i da prepoznamo obveze prema budućim generacijama, koje nadolaze, koje odgajamo i formiramo”. Dr. Aračić je također rekao kako je Središnja biskupijska i fakultetska knjižnica u Đakovu postala stalno povezana s kopijom Bašćanske ploče, koju je Akademija darovala knjižnici i koja se nalazi u čitaonici, a sada je povodom izložbe i izložena. HAZU je pomogao u opremanju Spomen knjižnice J. J. Strossmayera koja se nalazi u Središnjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu i trajno posudila vrijedno poprsje koje krasi Spomen knjižnicu. “Ovdje je zamišljen i centar u koji bi mogli dolaziti svi koji žele upoznati život i djelo J. J. Strossmayera kao i to da se na jednom mjestu može vidjeti i dokumentirati što je o Strossmayeru rečeno i napisano”, rekao je dr. Aračić.
“Đakovo je treći hrvatski grad, nakon Zagreba i Osijeka, u kojem prezentiramo ovu izložbu. Svima vam je jasno da odabir Đakova nije slučajan. Odraz je to dugogodišnje povezanosti naše Akademije s ovim krajem, konkretno s osječkim i đakovačkim kulturnim krugom, a napose činjenice da je upravo Đakovo sjedište biskupije u kojoj je živio i stolovao utemeljitelj naše Akademije i njezin veliki donator biskup J. J. Strossmayer koji je neizrecivo zadužio hrvatsku kulturnu javnost. Zato je otvaranje ove izložbe u Đakovu u Strossmayerovu gradu osobita svečanost i duboko dojmljiv kulturni i emocionalni doživljaj”, rekla je akademkinja Alica Wertheimer Baletić, potpredsjednica HAZU-a, koja je izložbu “Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kroz fotografije” proglasila otvorenom. Posjet izložbi moguć je do 12. listopada od 10 do 15 sati.