Predstavljen zbornik radova „Liber amicorum“ u čast povjesničara Ive Banca

O zborniku radova govorili su urednici Marijana Kardum s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, Stipe Kljajić sa Hrvatskog instituta za povijest te Julijana Antić Brautović, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu  Grada Dubrovnika. Na početku je sve prisutne pozdravio Ivan Viđen koji je u uvodnom dijelu rekao kako je zbornik nastao prošle godine. Radi se o zborniku koji je rezultat znanstvenog simpozija održanog povodom sedamdesetog rođendana profesora Banca. Urednici zbornika su Marijana Kardum i Stipe Kljajić.

O knjizi je prvo govorila urednica knjige Kardum. Na početku izlaganja je najavila kako će reći nešto o sadržaju zbornika i da će ga na neki način prelistati. Istaknula je da je zbornik svojevrsni nastavak razgovora o povijesti, o historijskoj metodi i o njenoj interdisciplinarnosti koju su u različitim kapacitetima od studenata do kolega i prijatelja vodili s profesorom. Ovo je razgovor i o slobodi, nastavila je u svom izlaganju, pogotovo o slobodi o izboru tema, o izboru pristupa, ali isto tako u prevladavanju vlastitih i disciplinarnih granica te kompleksnom odnosu povjesničara prema povijesnim izvorima, nastavila je.

Zbornik je i svjedočanstvo različitih generacija stručnjaka u profesorovom osobnom i profesionalnom integritetu koji su mnogi prepoznali uzornim. Nakon uvodnog dijela u zborniku dolazi dio koji se zove „Pisma i obraćanja“ koji je imao jedan važan zadatak da bude lišen svake patetike i da donese uvide u karakterizacije profesorove osobe i vrednovanje njegovih utjecaja ne samo na povijest nego i na politiku i društvo.

Drugi predstavljač urednik Kljaić je progovorio o profesorovoj temi koja ga je jako zanimala, a to je Rusija. Budući da se nalazimo u vremenu Ruske agresije na Ukrajinu, rekao je da je profesor Banac bio pasionirani proučavatelj ruske povijesti i kulture. Ispričao je da je u razgovoru s njim imao dosta toga za čuti i naučiti. Profesor mu je dao mnoge sugestije za tu literature. S tom ruskom temom je pokazivao širinu svojih interesa i pokazao nevjerojatan opseg tema o kojima je mogao pričati i pisati. Profesor  je posjedovao veliki broj knjiga o Rusiji i ruskoj civilizaciji i povijesti. Profesor Banac je predvidio događanja s Rusijom i rat protiv Ukrajine, to je čovjek koji je znao iščitati duh vremena i predvidjeti događaje, rekao je predstavljač.

Pročelnica Brautović je progovorila o svojem osobnom iskustvu poznavanja profesora Banca. Ispričala je kako se s profesorom prvi puta susrela kada su se dogovarali o nastanku časopisa Setemana, a kasnije na doktorskom studiju gdje je profesor bio jedan od predavača. Njegova predavanja su bila potpuno različita od svega onog što su do tada čuli. Način na koji je pristupao temi, argumentirao teze i donosio zaključke je bio vrlo poticajan, istaknula je.

Zapanjujuća je bila njegova količina znanja o bilo kojoj temi koju bi netko načeo. Primijetila je da je vrlo precizno pamtio veliku količinu imena, mjesta i datuma na što je njegova supruga odgovorila da on stečena znanja polaže u moždanim ladicama i kada jedanput nešto sebi rastumači da to pohrani i onda nakon nekoliko godina, nekoliko desetljeća to izvuče vani na isti onaj način na koji je to spremio. Ispričala je kako im nedostaju njegovi savjeti, njegova predviđanja, njegov optimizam i sigurnost koju je ulijevao, a najviše od svega smijeh te će ga pamtiti po smijehu kojeg su u obilju prakticirali. Na kraju se svima prisutnima zahvalila gospođa Andrea Feldman, izrazivši nadu da će se ponovo susresti povodom neke nove knjige koju će napisati netko od doktoranada profesora Ive Banca, a možda to bude i ona.

Predstavljeni zbornik radova nastao je kao rezultat međunarodnoga simpozija „Liber amicorum“  održanog u Dubrovniku 2017. povodom 70. rođendana Ive Banca. Zbornik je tematski podijeljen na dva dijela. Prvi dio pod nazivom „Pisma i obraćanja“ sadrži pet radova u kojima se autori prigodno obraćaju skupu i koji sadrže kratke osvrte na djelovanje Ive Banca i značaj njegovog rada. Autori u ovom tematskom djelu zbornika su: Željko Tanjić, Garantina Kraja, Tamara Lorković, Josip Vrandečić i Zlatko Hasanbegović.

U drugom tematskom djelu „Članci i studije“ osam je radova koji detaljno razmatraju pojedina djela Ive Banca, pri čemu autori ne iznose samo pregled njegovih znanstvenih radova već razmatraju njihov značaj i utjecaj na hrvatsku i svjetsku historiografiju te kako su i pod kojim okolnostima nastajala. Osim toga u radovima se razmatra javno djelovanje Ive Banca i kako su vlasti bivše jugoslavenske države pratile i nadgledale njegov rad. Autori u ovom tematskom djelu zbornika su: Mark Attila Hoare, Stipe Kljaić, Mile Babić, Rusmir Mahmutćehajić, Martin Previšić i Stjepan Ćosić.

U ovaj dio zbornika uvrštena su i dva rada koja nisu neposredno vezana uz navedenu tematiku ali su uvršteni kao primjeri radova studenata Ive Banca. Rad Marijane Kardum analizira dnevnike Vinke Bulić koje je vodila u Splitu tijekom Drugoga svjetskoga rata, a Nada Michal Brandl razmatra djelovanje Karle Duhar, djelatnice u Jugoslavenskom informativnom centru u New Yorku i njezinu korespondenciju s Kočom Popovićem.

U zborniku se relevantno i metodološki utemeljeno opisuje značaj rada našega istaknutog povjesničara Ive Banca. Knjiga je namijenjena povjesničarima, publicistima i novinarima koji su zainteresirani za razmatranje djelovanja Ive Banca. Njegovo minuciozno poznavanje povijesno-političkih odnosa na prostoru jugoistočne Europe i djelovanja u javnom životu Republike Hrvatske, koje nije bilo usko vezano samo uz historiografsku znanost, čine ovu knjigu zanimljivom i široj javnosti.