Rim, 12. 4. 2000. (IKA) – Pod pokroviteljstvom Papinskog vijeća za kulturu, Hrvatskoga papinskog zavoda sv. Jeronima, Centra Marulianuma iz Splita i Papinskog sveučilišta Gregoriane u utorak 11. travnja u Papinskome zavodu sv. Jeronima predstavljen je Zbornik radova s dva međunarodna simpozija o Marku Maruliću, hrvatskome pjesniku i katoličkom humanisti. Prvi je simpozij održan u studenome 1998. u Rimu, a drugi u Splitu u travnju 1999. godine. Na predstavljanju su, uz članove veleposlanstava republika Hrvatske i BiH u Italiji i pri Svetoj Stolici, bili nazočni brojni svećenici i profesori te Hrvati koji žive i rade u Rimu i okolici. Uz predsjednika Papinskog vijeća za kulturu kardinala Paula Pouparda, zbornik od 500 stranica, koji okuplja radove 35 hrvatskih i svjetskih povjesničara, književnika, humanista i istraživača predstavili su rektor Hrvatskoga papinskog zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan, tajnik Papinskog vijeća za kulturu o. Bernard Ardura, prof. Mladen Parlov iz Splita i prof. Marko Tomasović iz Zagreba.
Kardinal Poupard istaknuo je kako je “Marulić istinski polijedričan lik bogat humanošću i kulturom i koji se s pravom nama predstavlja kao uzor kršćanskog humanizma, a i čovjeku trećeg tisućljeća kao životni nacrt, ljudskoga, duhovnog, kulturnog i društvenog rasta. Imali smo prigodu da ponovno otkrijemo taj lik velikog značaja za Europu, Crkvu i Hrvatsku. Da bi se u sadašnjosti probudilo novo kulturno stvaralaštvo, u kojemu nadahnuće vjere i ljudska sposobnost nisu suprotstavljeni, nego naprotiv komplementarni, čime nam se prikladnim ugledati na osobe, koje su obilježile europsku kulturu i koje su znale pomiriti ljudsku mudrost, klasičnu kulturu s kršćanskim viđenjem čovjeka i stvarnosti. Lik Marka Marulića u tome je smislu više nego značajni i važni i u kulturnome i crkvenom kontekstu”. Prema njegovim riječima, Marulić nam se i danas predstavlja kao uzor cjelovitog čovjeka, tvorca onoga kršćanskog humanizma, koji je najaktualniji i najzahtjevniji prijedlog što ga Crkva može dati čovjeku trećeg tisućljeća za novu djelotvornu inkulturaciju evanđelja i evangelizaciju kulture. O. Bernard ukratko je prikazao rimsku dionicu simpozija, istaknuvši da je lik Marka Marulića predstavljen u talijansko-europskom kontekstu, nadilazeći granice uskoga hrvatskog konteksta, njegova poznavanja i proširenosti. Da se simpozij održao na Gregoriani podsjeća na raširenost Marulićevih djela u Družbi Isusovoj. Predstavljanjem Zbornika, institucije i organizatori nude znatni prinos nastojanju ocrtavanja humanizma, ističući njegovu današnju pripadnost u kontekstu nove evangelizacije. Prof. Parlov u kratkim je crtama prikazao Zbornik, koji sadrži prilog na hrvatskome i talijanskom jeziku, a prof. Tomasović predstavljajući Marulića, njegova djela i pisana djela o njemu u svjetskom okviru, ustvrdio je kako će Zbornik hrvatskoj i svjetskoj javnosti pomoći da bolje shvate sudbinu hrvatskog naroda. Za pokretanje tog izučavanja Marka Marulića posebno je zaslužan i pokojni rektor Hrvatskoga papinskog zavoda sv. Jeronim Anton Benvin. Svoje izlaganje prof. Tomasović zaključio je latinskom uzrečicom prema kojoj se vremena mijenjaju, a Marulić ostaje. Mons. Bogdan istaknuo je kako taj događaj okrunjuje dvogodišnje napore i energiju s ciljem približavanja lika izvanrednoga hrvatskog pjesnika i humanista modernoj kulturi na zalazu drugog milenijuma.