Požega, (IKA) – U Dvorani bl. Alojzija Stepinca u Biskupskom domu u Požegi 9.ožujka predstavljen je Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa “Voćin, crkva i svetište” koji je održan u prosincu 2011. godine u prigodi 20. obljetnice razaranja voćinske crkve i ubojstva nedužnih civila. Predstavljanju Zbornika pored domaćina biskupa Antuna Škvorčevića nazočili su đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Marin Srakić, požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik, požeško-slavonski župan Marijan Aladrović, sudionici međunarodnoga znanstvenog skupa, svećenici, predstavnici različitih kulturnih i prosvjetnih ustanova u Gradu te drugi uzvanici.
Urednik Zbornika Ivica Žuljević uveo je nazočne u program a Komorni zbor požeške crkve Sv. Lovre pod vodstvom Alena Kopunovića Legetina svečanost je otvorio marijanskom skladbom Joaquin de Preže “Ave Vera Virginitas”. Požeški biskup u pozdravu je istaknuo da je predstavljanje spomenutog Zbornika više od predstavljanja jedne knjige. “O Voćinu je riječ! On nije tek neki indiferentni zemljopisni toponim podno Papuka u srcu Hrvatske. Voćin je mjesto neshvatljivog sraza zla i dobra, razaranja i gradnje, gubitništva i pobjeda, svojevrstan sažetak svega onoga što je proživljavao hrvatski narod tijekom svojih trinaest stoljeća. Sve se to izazovno i znakovito zgusnulo u voćinskoj crkvi, izgrađenoj u petnaestom stoljeću, marijanskom svetištu, potiranom ljudskim zlim namjerama, obnavljanom duhom koji je nemoguće uništiti. Jer, dok je ljudska zloća to sveto zdanje uporno razarala i uništavala u uvjerenju da će tako postići svoj cilj, odupirala mu se višestoljetna rijeka hodočasnika oboružanih duhom koji pobjeđuje po zagovoru Isusove Majke, nošenih ljubavlju jačom od razaranja. Voćinska je crkva mjesto duhovne snage, otajstveno susretište Boga i čovjeka, svetište u kojem nebeske niti pletu duhovno tkanje u srcima ljudi, te oni nerijetko u siromaštvu, progonima, razaranjima i ubijanjima svjedoče Božju nepobjedivost. To je otajstvo Voćina!” poručio je biskup Škvorčević, zahvalivši sudionicama znanstvenog skupa koji su svojim radovima zasvjedočili upravo takav Voćin.

Uime Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, s kojim je u suradnji Požeška biskupija organizirala znanstveni skup o Voćinu, govorila je dr. Željka Čorak. Ovo je sredina u kojoj kao malo gdje u Hrvatskoj, važe visoki kriteriji angažiranja najboljih umjetnika, ostvarivanja najboljih umjetnina da bi se Bogu dalo uistinu ono Božje, istaknula je dr. Čorak. “Voćin je naša Varšava. Voćin je umirao, trpio i uskrsnuo plemenitim naporima i plemenitim željama da opstanemo i trajemo. Što sve ima dragocjeno u Voćinu moći ćete naći u Zborniku. Ovdje treba reći da život jednog zdanja ma kakvu mu plemenitost i umjetnost pružili, počinje tek onda kada se zidovi sastave, kada im se stavi krov i u njega unese život. U Voćin je unesen život, a to se vidi i po večerašnjem događaju, jednom u nizu kojim se ostvaruje život toga drevnog spomenika”, rekla je dr. Čorak. Narudžbe likovnih umjetnina želja su da postoji nešto trajno, da nešto ne pobjegne, da bude onaj znak koji će nas uvijek opominjati, kojemu ćemo se uvijek vraćati. Ta trajnost leži u podlozi jednog novog savezništva Crkve i likovnih umjetnost. Ono što se dogodilo u Voćinu je želja za trajnim. “Podajte vrijednost stvarima”, rekao je Tin Ujević i univerzum se rasvjetljuje. Voćin je nešto što rasvjetljuje našu vjeru, poručila je dr. Čorak.

O povijesnim temama u Zborniku govorio je akademik Franjo Šanjek. Kazao je da je 19 predavača na Međunarodnom znanstvenom skupu zanimljivim i vrlo dokumentiranim predavanjima upoznalo auditorij s poviješću, arheološkim istraživanjima, graditeljstvom i sakralnom baštinom župe i marijanskog svetišta u Voćinu. Deset povijesnih priloga objavljenih u Zborniku, a koji čine dvije trećine knjige, ocrtavaju Voćin i požeški kraj tijekom njihove duge i burne prošlosti, istaknuo je akademik Šanjek. U sklopu izlaganja podsjetio je kako je biskup Škvorčević na otvaranju izložbe “Ulomci voćinske sakralne baštine” koja je bila postavljena uz održavanje Znanstvenog skupa našao sjajnu usporedbu s čudesnim Isusovim umnažanjem kruha nakon čega je svojim učenicima rekao da prikupe preostale ulomke kako ništa ne bi propalo. “Biskup požeški podsjeća prisutne da je prikupljenih ulomaka, pisane i materijalne, kulture ovog tisućljetnog hrvatskog prostora nakon tolikih razaranja preostalo brojčano malo, ali im je duhovno značenje jedva izmjerljivo, jer ovi ulomci svjedoče o ljubavi graditelja voćinske crkve u 15. stoljeću, njezinom obnavljanju nakon Otomanske okupacije u 18. stoljeću, poslijeratnog 1945. i nedavnog 1991., nadajmo se i posljednjeg razaranja, ali će, uvjerava nas mons. Antun Škvorčević preostati ljubavi i ljepote još 12 košara za one koji će to isto učiniti nakon nas”, zaključio je akademik Šanjek.

Potom je Komorni pjevački zbor crkve Sv. Lovre izveo skladbu Franciscusa Surianusa “Ecce Mater Tua”, podsjetivši na geslo “Evo ti Majke” pod kojim se odvijaju voćinska hodočašća. O povijesno umjetničkim temama govorio je akademik Tonko Maroević. Unatoč svim nevoljama i rušenjima, voćinska crkva i svetište predstavljaju prvorazrednu materijalnu i duhovnu vrijednost, istaknuo je akademik i zatim ukratko predstavio radove koji govore o arheološkim istraživanjima na voćinskoj crkvi, njezinoj rekonstrukciji i unutarnjem uređenju s djelima hrvatskih umjetnika, slici Voćinske Gospe, Svetištu i hodočašćima. Ovaj zbornik, kazao je na kraju, osim povijesne perspektivne pruža se i u budućnost. “To mi se čini apsolutno važnim i značajnim kao što je značajno sve ono što se dogodilo na ovom spomeniku, odnosno voćinskoj crkvi, koja je simbol življenja, obnavljanja i kreativne preobrazbe. Ono što su umjetnici dali, a povjesničari umjetnosti interpretirali na neki se način može uskladiti s idejnim, teološkim, duhovnim aspektima jednog kršćanskog spomenika kakav je Voćin par excellence, a ovom knjigom on je dobio svoju adekvatnu interpretaciju”, kazao je akademik Maroević.
Urednik Zbornika Ivica Žuljević predstavio je tehničku stranu knjige, istaknuvši kako su svi predavači na Znanstvenom skupu dostavili svoje radove, da su oni tiskani po znanstvenom kriteriju, djela inozemnih autora na izvornim jezicima i u hrvatskom prijevodu a svi članci sa sažecima na engleskom jeziku te na kraju kazalo imena. Svečanost je završila nastupom Komornoga pjevačkog zbora crkve Sv. Lovre sa skladbom “Stabat Mater” Josepha Rheinbergera.