Polazeći od Lukina teksta: „I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu (Lk 2,7)“, nadbiskup je naglasio riječi: ‘za njih nije bilo mjesta u svratištu’. Božićna povijest je lijepa povijest i pripovijest. To je priča sa sretnim završetkom i za Dijete Isusa i za čovječanstvo. Bog je za nas ljude postao čovjek. Želimo tom otajstvu prići s povjerenjem i strahopoštovanjem, no pritom ne smijemo zaboraviti da je Božić povezan s prihvaćanjem drugih, prihvaćanjem Boga koji je postao čovjek, ali i drugih ljudi u kojima nam dolazi Bog, poručio je nadbiskup.

Izdvajajući još jednu Isusovu rečenicu: „Što god učinite jednom od moje najmanje braće – meni činite“ (Mt 25,40), naglasio je da je važno o tome voditi računa kako onda po prihvaćanju drugih, osobito onih u potrebi, možemo nastaviti prihvaćati Isusa. U stvarnom životu to možda nisu ljudi koje rado vidimo i susrećemo. Zapravo najčešće to su upravo oni od kojih bismo najradije okrenuli glavu i nastavili ići svojim putom. Međutim, Božić nas poziva da to ne činimo i da krenemo ususret onima u potrebi jer se Isus s njima poistovjetio. Poruku je povezao s aktualnim trenutkom Crkve – sinodalnim putem. Isus se rodio na putu iz Betlehema u Nazaret. Nisu imali mjesta u svratištu, ali to ne znači Isus nije bio prihvaćen. Prihvatili su ga njegovi roditelji, pastiri…, bili su tu i stanovnici neba, anđeli su se pojavili.. Ono što je moglo biti nesretna priča, postalo je sretna priča. U tom kontekstu spomenuo je još jednu priču sa sretnim završetkom, o migrantici iz Iraka u visokom stupnju trudnoće, koja je 2019. godine sa suprugom ilegalno ušla u Hrvatsku i rodila djevojčicu u šumi kod Gline. Djevojčica je rođena prije dolaska hitne pomoći, koju su pozvali policajci koji su im prvi priskočili u pomoć. To je priča sa sretnim završetkom jer je postojao netko tko je htio pomoći, no mnogo je i onih priča koje ne završavaju tako lijepo zato jer se ne događa prihvaćanje, rekao je nadbiskup.

Osvrnuo se i na migrante koji su u tranzitu kroz Rijeku i na tom putu zadržavaju se na željezničkom kolodvoru. Izrazio je radost što se ta priča, zahvaljujući dobročinstvu građana, pretvorila u lijepu priču. Volio bih da se to događa i u drugim situacijama s kojima se suočavamo. To je poziv Crkvi koja je na putu i to je naš put, zajednički put sa svima, a osobito s onima koji su negdje na marginama. Božić nas pokreće, poziva na sudjelovanje. Božić nas poziva na dijalog. Poziva nas da i mi sudjelujemo u njihovoj sudbini, da se uključimo. On otvara prostor za dijalog, onako kako je Bog utjelovljenjem Sina započeo dijalog sa svijetom, sa svakim od nas. Zato sinodalni „put“ nije samo put nas katolika, rekao je nadbiskup ističući aktualni trenutak u kojemu se sveopća Crkva nalazi. „To je put života kojim kročimo sa svima drugima, kršćanima, ali i svim ljudima dobre volje. Svi smo zajedno, kao braća i sestre. I svi smo za druge. To je naše poslanje. To je poslanje sinodalne Crkve. To je razlog zašto je Božić više od blagdana kršćana. On je blagdan cijeloga čovječanstva.“

Potaknuo je sve da ovoga Božića, na tom putu koji je zajednički, koji je ljudski put i u kojega se Bog po svom utjelovljenju priključio, ‘ne ostanemo po strani i nikoga ne ostavimo po strani’. Osobito da u svojim srcima nađemo mjesta za one u potrebi i nevolji, one koji su zato posebni, da i mi budemo Marija i Josip koji će ih primiti u svoj dom i život. I da im – poput anđela, pastira i mudraca – pohrlimo ususret, otvorimo svoje srce i priskočimo im u pomoć, kako bi i njihove životne priče, poput one evanđeoske i one koje Bog želi za sve nas, mogle također imati sretan kraj, zaključio je nadbiskup te uputio božićnu čestitku vjernicima i svim ljudima dobre volje.

Čestitkama se pridružio domaćin, gvardijan franjevačkog samostana na Trsatu Krunoslav Kocijan. Govoreći o događanjima u svetištu Majke Božje Trsatske, najavio je misu bdijenja na Badnjak u crkvi Sv. Jurja mč. u 18 sati, dok će u bazilici iste biti u 20 sati i ponoć. Na Božić 25. prosinca i blagdan sv. Stjepana 26. prosinca, mise su u crkvi Sv. Jurja i trsatskoj bazilici na rasporedu u 7, 8, 9, 10, 11.30 i 18 sati (bazilika) te 10.30 (crkva Sv. Jurja mč.).

Nakon dvije godine koncert „Božić je judi“ održat će se pred publikom koja je, kako je kazala počasna predsjednica HGU PGŽ Jadranka Ćubrić, ‘zaštitni znak’ jednog od najdugovječnijih božićnih koncerata u Hrvatskoj. U svome 29. izdanju bit će posvećen obitelji čije nastupe je najavio glazbeni producent koncerta Aleksandar Valenčić. Između ostalih nastupit će: obitelj Veljak, Silvana i Duško Jeličić, Tinu Vukov će na gitari pratiti njezin otac Dule, obitelji Valenčić i mnogi drugi. Članica ženske klape „Luka“ Tatjana Bon istaknula je da se Hrvatska može podičiti bogatom glazbenom baštinom koja se čuva i tim koncertom. Koncert će započeti tradicionalnom božićnom skladbom „Radujte se narodi“ i zaključiti „Narodi nam se“ uz čestitku svih sudionika koncerta, najavila je Bon.

Početak koncerta je u 19 sati, a ulaz se ne naplaćuje. Koncert će moći pratiti i oni izvan riječke prvostolnice putem video zida koji će biti postavljen, a isti će se u izravnom prijenosu moći pratiti na Facebook stranici Riječke nadbiskupije, Youtube kanalu HGU kao i programu HR Radio Rijeke.