Zagreb, (IKA) – U dvorani Gradske knjižnice u Zagrebu u srijedu 26. studenoga javnosti je službeno predstavljena biblioteka Glasa Koncila “Hrvatska katolička baština XX. st.”. O biblioteci i projektu govorili su glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić te pokretači i priređivači dr. Vladimir Lončarević i Zdravko Gavran, a predstavljanje je vodio Željko Vegh.
U uvodnom dijelu Miklenić je prikazao nastanak tjednika Glas Koncila te povijesno-političke okolnosti u kojima se katoličko novinarstvo i izdavaštvo tada nalazilo. Hrvatska kultura u prošlom sustavu strašno je osiromašena, kazao je Miklenić, jer su intelektualci koji se nisu mogli složiti s vladajućom ideologijom bili izgnani, ubijeni ili potpuno marginalizirani. Stoga se pokretanjem te biblioteke, koju su inicirali sami vjernici intelektualci, nastoji ispraviti nepravda koja se dogodila jer bez tog temelja nije moguće krenuti dalje.
Glasu Koncila kao izdavaču, kazao je Vladimir Lončarević, ponuđen je projekt jer je on prirodna sredina koja sažima mnoge slojeve vjerničkog života, pa tako i u kulturi. Biblioteka prikazuje pojedinog autora u presjeku njegova stvaralaštva kroz sve pisane forme: kritike, eseje, intervjue, oglede, prikaze. Neki od prikazanih autora bili su članovi Hrvatskoga katoličkog pokreta, ali biblioteka obuhvaća i ostale pojedince koji su kao katolici djelovali u hrvatskoj javnosti. Svaka knjiga sadrži informativni predgovor o temeljnim životnim činjenicama i djelovanju prikazanog pojedinca, izbor njegovih vlastitih tekstova, izbor najvažnije bibliografije, popis literature te životopis po godinama.
Svrha biblioteke je pokazati odnose kršćanske misli i katolika prema izazovima ideologija i totalitarizama XX. stoljeća te dati prilog utvrđivanju hrvatskoga kulturno-duhovnog identiteta i potaknuti daljnja znanstvena istraživanja kako o pojedinim autorima, tako i o njihovim međusobnim odnosima i njihovom korelacijom s cjelinom hrvatske kulture.
U biblioteci je do sada izašlo osam naslova: Petar Grgec: “Na Goru Gospodnju”; Antun Mahnić: “O lijepoj umjetnosti”; Drago Ćepulić: “Život i duh”; Ton Smerdel: “Duh umjetnosti”; Rajmund Kupareo: “Um i umjetnost”; Petar Grgec: “Katolicizam, kultura i politika”; Đuro Arnold: “Vjera, filozofija i umjetnost”; Ivo Lendić: “Katolicizam i kultura”.