Zagreb, (IKA) – U tijeku održavanja znanstvenog simpozija o 10. obljetnici smrti Tomislava Janka Šagi-Bunića “Učitelj i vizionar”, u subotu 12. prosinca u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljena je Šagijeva upravo tiskana doktorska disertacija “Kristologija Prokla Carigradskog”.
Riječ je o doktorskome radu koji je Šagi-Bunić obranio 26. rujna 1951. godine, za tisak ju je uredio mr. Anto Barišić, a objavila Kršćanska sadašnjost. Knjigu su predstavili dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove dr. Anto Mišić i pročelnik Katedre dogmatske teologije na KBF-u dr. Ivan Karlić.
Dr. Mišić uvodno je predstavio sadržaj knjige te istaknuo kako je ona poticaj na čitanje, ili još bolje, poticaj na učenje iz nje. Osvrnuo se zatim na neke termine važne u Proklovoj kristologiji koje imaju više filozofske korijene, s posebnom pozornošću na pojam osoba. Šagi-Bunić je u zasebnom poglavlju prikazao povijesni razvoj filozofskih pojmova u teologiji, i jasno prikazao kako ih u svojoj kristologiji koristi Proklo, istaknuo je dr. Mišić, te upozorio kako se prva poteškoća javila kod određenja sadržaja pojedinih pojmova.
Dr. Mišić istaknuo je kako se u predstavljanju ove knjige svjesno opredijelio za prikaz pojma osobe, jednog od temeljnih filozofskih pojmova u Proklovoj kristologiji. No, napomenuo je, kako to nikako ne znači da ta tema dominira i sadržajem knjige. Naprotiv, knjiga je tematski i sadržajno toliko različita da nije moguće prikazati njezino bogatstvo u nekoliko rečenica a da se ne izbjegne površnost. Stoga i njegov prikaz nije nikako mogao obuhvatiti svu tematsku i sadržajnu raznolikost knjige, već samo biti poticaj na njezino čitanje.
Dr. Mišić istaknuo je važnost izdanja za hrvatsku patrističku literaturu. Naime, samo manji dio iz bogatstva kršćanske literature koja ima i važnost za kršćansku povijest i teologiju je preveden na hrvatski jezik, a još je manji broj udžbenika i monografija poput ove. Čitatelji Šagi-Bunićeve knjige naći će obilje informacija ne samo o Proklu, njegovim spisima nego i o mnogim drugim autorima, pokretima, teološkim učenjima, zabludama, koncilima i sl. Stoga će ova knjiga izvrsno poslužiti studentima teologije i svima koji se žele informirati o kršćanstvu u prvoj polovici V. stoljeća. Premda je napisana prije gotovo 60 godina, vremenom nije izgubila na sadržajnoj vrijednosti niti znanstvenoj kritici, zaključio je dr. Mišić.
Dr. Ivan Karlić usredotočio se na sam središnji dio knjige, tj. samo disertaciju koja obuhvaća oko 330 stranica. Istaknuo je, kako Šagi-Bunić nakon prikaza razvoja kristološke problematike i nastanka kristoloških kontraverzi u prvoj polovici V. stoljeća, posebno sukoba Antiohijske i Aleksandrijske kristološke škole daje temeljne informacije o Proklovu nauku kao prinosu u stvaranju srednjega puta između tih dviju kristologija. Autor ujedno ocrtava povijesni kontekst u kojem je Proklo postao carigradski biskup. Potom navodi izvore Proklove kristologije i kritički promišlja dotadašnje prosudbe o autentičnosti i datiranju pojedinih njegovih spisa. Posebnu pozornost pridaje propovijedi o Bogorodici i pismu Armencima. U drugoj najopsežnijoj cjelini u osam poglavlja se bavi sustavnim prikazom Proklove kristologije i tu podrobno analizira pojedine teološke izričaje i filozofsku terminologiju, rekao je dr. Karlić.
Na kraju izlaganja, dr. Karlić je izrazio radost pojavljivanja toga djela. Želim vjerovati da će objavljivanje kristologije potaknuti domaće teologe i studente na proučavanje i na vrednovanje cjelokupnoga Šagi-Bunićevog istraživačkog rada vezanog uz kristološku a i svekoliku drugu problematiku prvih stoljeća Crkve. U Šagi-Buniću treba prepoznati vrsnog poznavatelja, ali izvornog promislitelja kalcedonske kristološke dogme i njezina povijesna konteksta. To je izazov na koji treba odgovoriti, rekao je dr. Karlić.
Predstavljanju knjige nazočili su i novoimenovani sisački biskup Vlado Košić, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Ivica Petanjak, generalni definitor Kapucinskog reda u Rimu fra Jure Šarčević, direktor KS-a dr. Željko Tanjić, mnogobrojni članovi Kapucinske provincije, te profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.