PREDSTAVLJENA DRUŽBA BRAĆE HRVATSKOG ZMAJA

Split, 12. 10. 1994. (IKA) – “Probudio se hrvatski zmaj” bila je tema vjerske tribine koja je održana u ponedjeljak 10. listopada u dvorani “Sv. Jeronima” splitske konkatedrale sv. Petra. Na tribini je nastupio dr. Juraj Kolarić, Veliki meštar Družbe braće hrvatskog zmaja, profesor na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu i dekan prebendarskog zbora, pisac i crkveni povjesničar, kako ga je u uvodu predstavio voditelj tribine, don Zdravko Petar Blajić. U ime splitskog organizacijskog odbora Družbe, gosta tribine je pozdravio i dr. Karković, izrazivši želju da se i u Splitu osnuje “Zmajski stol”.
U svom izlaganju dr. Kolarić je upoznao nazočne s povijesti i ciljevima Družbe, naglasivši da je to društvo koje okuplja ljude različitih slojeva, koji su spremni svoje umne i fizičke snage staviti u službu domovine, za očuvanje i promicanje njenih kulturnih i duhovnih vrijednosti. Spomenuo je da su Družbu u Hrvatskoj obnovili u studenome 1905. godine Emilio Lašovski i dr. Velimir Deželić, pod motom: “pro are et focis Deum propitius” (za žrtvenike i ognjišta Božjom pomoći) po uzoru na društvo kralja Sigismunda iz 1408. godine, koje je okupljalo hrvatske velikaše na temelju bratstva tadašnjih velikaških družbi u tim srednjoeuropskim prostorima. Družba braće hrvatskog zmaja je u Hrvatskoj ponovno utemeljena kao reakcija na tadašnje jake struje jugoslavenstva i slavenstva u JAZU-u, i za otklanjanje posljedica promađarskog režima hrvatskog bana Khuena-Heredvaryja. Okupljala je, rekao je predavač, tadašnju misaonu elitu Hrvatske, s ciljem posvećivanja pune pozornosti njegovanju hrvatske kulturne baštine, njene povijesti i kršćanskih vrednota. Od svoje obnove 1905. godine pa do današnjih dana, Družba je zalaganjem svojih članova god. 1907. utemeljila Gradsku knjižnicu i Muzej grada Zagreba, spasila od propadanja Kamenita vrata u Zagrebu, a 1909. godine utemeljila i Društvo za spasavanje (današnju Hitnu pomoć), te izdala 44 velike publikacije i 16 ljetopisa. Posebno je velika zasluga Braće hrvatskog zmaja postavljanje spomen-ploče i spomenika kralju Tomislavu 1925. u Zagrebu, o 1000. obljetnici hrvatskog kraljevstva, te spomen-ploče “Hrvatska himna” Antunu Mihanoviću, u Zelenjaku kod Klanjca u Hrvatskom zagorju. Članovi Družbe spasili su i posmrtne ostatke Zrinskih i Frankopana, te ih iz Bečkog Novog Mjesta prenijeli u zagrebačku katedralu. Zaslužni su i za postavljanje najvećeg glagoljaškog natpisa na svijetu iznad ulaza u zagrebačku prvostolnicu, u spomen 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata. U novije vrijeme Družba se zalaže za postavljanje spomenika dr. Anti Starčeviću u središtu Zagreba, a najnoviji primjer svesrdnog zalaganja Družbe braće hrvatskog zmaja jest zgrada Nuncijature u Zagrebu, izgrađena u bračkom kamenu (simbol Dalmacije), cigli (simbol grada Zagreba) i hrastovini (simbol Slavonije).
Na kraju svog izlaganja, dr. Kolarić je istaknuo kako je Družba bila zabranjena u vrijeme I. svjetskog rata, kratko vrijeme, od 1941. do 1943. godine i u NDH, a najduže za komunističkog režima, od 4. ožujka 1946. pa sve do 23. lipnja 1990. godine, kada je zalaganjem Želimira Drakulića ponovno obnovljena.
Danas Družba broji 150 redovnih članova i ima ogranke u svim većim hrvatskim gradovima: Splitu, Dubrovniku, Varaždinu, Osijeku i ostalim gradovima. Ima i tzv. pripravnike i prinosnike (koji dragovoljno rade u jednoj od 7 sekcija Družbe) te počasne članove, među kojima je i zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Predavanje je bilo praćeno kratkom klavirskom nastupom Ivane Marušić, učenice 4. razreda osnovne glazbene škole “Lovro pl. Matačić” u Omišu.