Zagreb, (IKA) – U prostorima Hrvatske biskupske konferencije u utorak 17. srpnja održana je tiskovna konferencija na kojoj je predstavljena Izjava Komisije Iustita et Pax Hrvatske biskupske konferencije „Izazovi migrantske krize u europskom prostoru”. Izjavu su predstavili predsjednik Komisije Iustita et Pax đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, tajnik Komisije prof. dr. Vladimir Dugalić i član Komisije prof. dr. Davor Derenčinović.

„Migrantska kriza je još uvijek aktualna i mogla bi biti veoma vrućom temom tijekom ljeta. Zato je dobro dok nije kriza da progovorimo o toj temi i izložimo naš stav”, rekao je na početku predstavljanja Izjave nadbiskup Hranić, obrazlažući razloge zbog kojih se Komisija Iustitia et Pax odlučila ponovno izaći u javnost s izjavom vezanom uz migrantsku krizu. „Migranti su na našim granicama i pokušavaju se preko našeg teritorija domoći željenih destinacija. O tome možemo doznati iz medija koji javljaju o pokušajima ilegalnog prelaska migranata također preko hrvatskoga teritorija i o migrantima koji čekaju na hrvatskim granicama i žele ih prijeći. Ne možemo kao kršćani i kao ljudi ostati ravnodušni na ljudske sudbine, već moramo imati osjetljivosti za njih”, istaknuo je nadbiskup Hranić. Svaki je čovjek slika Božja, neponovljiv, ima svoje dostojanstvo i svoja nepovrediva prava i mi kao kršćani ne možemo ostati ravnodušni pred tim nego je potrebno voditi računa o tim pravima. No, jednako tako dok govorimo o tim migrantskim i sudbinama i tim ljudima moramo biti svjesni različitosti situacija. Kako jenjava rat u Siriji sve se više susrećemo s ljudima koji nam dolaze kao ekonomski migranti. Treba stoga razlikovati ljude koji bježe pred ratnim strahotama ili pak bježe pred prirodnim kataklizmama koje su im život učinile nemogućim ondje gdje su živjeli, primijetio je nadbiskup Hranić. Dodao je kako s tim u vezi moramo biti svjesni opasnosti koje u budućnosti donose klimatske promjene i koje će, prema predviđanjima znanstvenika, učiniti život čak i nemogućim u pojedinim područjima. Migracije koje su pratile ljudsku povijest nisu završene već će i dalje trajati, dodao je. Nepromišljanje i nerješavanje ovih pitanja može dovesti do još većih napetosti, sukoba pa čak i ratova. Zato smatramo da je potrebno razmišljati o ovim pitanjima, voditi dijalog i tražiti pravična rješenja. Smatramo da kad je u pitanju ljudsko dostojanstvo i ljudski život trebamo biti otvoreni i pokazati solidarnost, rekao je na kraju nadbiskup Hranić.

Predstavljajući Izjavu, tajnik Komisije Iustita et Pax dr. Vladimir Dugalić ocijenio je kako su migracije ozbiljan problem na koji danas nitko nema rješenja. To je problem koji će tijekom ljeta postajati sve veći jer je priljev migranata i dalje prisutan. Dr. Dugalić podsjetio je kako je Komisija Iustita et Pax u rujnu 2015. izašla u javnost s opširnijom izjavom o toj temi i u njoj su pozvali odgovorne u politici da pokušaju pronaći rješenje za taj problem.

„U ovoj novoj Izjavi mi ne dajemo gotova rješenja i neka nitko od nas ni ne očekuje da možemo ponuditi rješenje na krizu ovih razmjera, a još manje želimo nametati neka svoja rješenja”, rekao je dr. Dugalić. Komisija ovom Izjavom želi postići tri cilja. „Prije svega imamo obvezu pa i potrebu senzibilizirati javnost za ovaj problem ali da pokušamo pristupiti ovome problemu iz jedne kršćanske perspektive i da se pokuša promišljati i o nekim kršćanskim načelima kada se radi o ovoj problematici. „Nadalje, želimo podržati Vladu Republike Hrvatske u traženju rješenja na europskoj razini”, rekao je dr. Dugalić izrazivši nadu da će smjernice sadržane u Izjavi pomoći u daljnjem traženju ovih rješenja na političkom planu. „Kao treće, želimo zahvaliti velikom broju volontera koji su unatrag dvije-tri godine koliko traje ova kriza iskazali „srce junačko i srce vatreno” i uistinu pomogli mnogima u prolasku kroz našu zemlje”, rekao je dr. Dugalić podsjetivši na pomoć koju su prije tri godine Caritasovi volonteri, Isusovačka služba za izbjeglice i mnogi drugi pružali migrantima pri njihovu tranzitu kroz našu zemlju.

U Izjavi smo istaknuli da se ne može samo jednostrano pristupiti tome problemu jer je riječ o vrlo heterogenoj skupini ljudi. Jednu skupinu čine oni koji su doista progonjeni zbog svoje vjere ili zbog nekih svojih uvjerenja. U Izjavi se stoga nastojalo apostrofirati problematiku kršćana koji su protjerani iz Sirije ili iz Afrike. Senzibilnost za takve ljude koji su stvarno proganjani ovdje u Europi možda nije bila dovoljno prisutna. Ne zanemarujemo pritom pripadnike drugih vjera i one koji su pogođeni sličnim nesrećama, dodao je dr. Dugalić. Moramo razlikovati one koji su progonjeni i one koji traže azil ili utočište od onih koji su prognani zbog ratnih strahota ili klimatskih razloga te, suočeni s bijedom i siromaštvom, moraju napustiti svoja ognjišta od onih koji odlaze iz ekonomskih razloga, čisto iz potrebe za boljim životom. Za svaku se od tih kategorija nastojalo u Izjavi ponuditi neko rješenje. Jasno da nas međunarodni dokumenti obvezuju da oni koji su uistinu prognani imaju prioritet i prema njima države moraju na drukčiji način pristupiti. Kada se radi o onima koji su zbog rata prognani Europska unija mora poraditi na tome da se ti ljudi vrate svojim kućama. Treći su ekonomski migranti gdje smo svjesni da se ne može tražiti nemoguće i da svaka europska zemlja ima pravo odlučiti koliko ljudi može i treba primiti. No ne želimo se zaustaviti samo na tome da razlikujemo kategorije ljudi koji nam dolaze već je problem mnogo dublji i mora biti riješen sveobuhvatnije, rekao je dr. Dugalić. Nije ni Europa bez krivice zbog svega onoga što se ovdje događa i na tragu Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, unutar kojeg djeluje i vatikanska Iustitia et Pax, želimo istaknuti da zapravo bez jednoga cjelovitog razvoja, a to znači bez stvarne pomoći tim zemljama iz kojih ti ljudi dolaze ovu se krizu neće moći tako lako riješiti. Iako smo svjesni da ilegalni prelasci nemaju smisla u Izjavi smo rekli da ni hot spotovi ili nešto slično nisu rješenja za te ljude nego da se doista mora dugoročno pristupiti ovoj problematici i da se mora pomoći tim zemljama da zapravo ti ljudi mogu tamo i ostati. Dokle god se tamo ne riješi taj problem mislim da se neće moći riješiti ni na razini Europe, zaključio je dr. Dugalić.

Dr. Derenčinović na predstavljanju je rekao kako se u Izjavi nalazi dobar dio stajališta koje je Komisija iznijela još u rujnu 2015. godine u vrijeme velike migrantske krize sa svojim vrhuncem 2016. godine. To je zapravo poziv za ujednačavanjem stavova i za jednom jedinstvenom europskom politikom jer je ovo nešto što se tiče svih europskih zemalja u većoj ili manjoj mjeri pa tako i Republike Hrvatske s obzirom na to da nema tog jedinstvenog stava i jedinstvene politike iz kojeg bi zatim trebamo iznjedriti i odgovarajuća pravna rješenja koja se očito u ovome trenutku pokazuju disfunkcionalnima, rekao je dr. Derenčinović.

Jedna od temeljnih dilema a u suštini se zapravo radi o lažnoj dilemi kao što se pokušalo u ovoj Izjavi posebno apostrofirati je to pitanje integracije ili asimilacije, smatra dr. Derenčinović. Istaknuo je kako je asimilacija u smislu odricanja jezika, vjere i kulture apsolutno neprihvatljiva u suvremenoj Europi ali se treba založiti oko integracije za one koji ostaju ako se utvrdi da ispunjavaju pravne pretpostavke za ostanak, ako se radi o izbjeglicama progonjenima po nekoj od osnova, političkoj, rasnoj, vjerskoj, koje zatraže azil. Ono što nismo izričito spomenuli u Izjavi ali se može iz nje iščitati jest da države moraju zapravo raditi na resursima kojima bi osigurali s jedne strane učinkovitu zaštitu ljudskih prava migranata ali isto tako i ljudskih prava svih ljudi koji žive na području Europske unije i osmisliti i efektivno provesti mjere kojima bi se stalo na kraj onima koji profitiraju od tih tragičnih ljudskih sudbina. „U prvom redu mislimo na krijumčare i na one koji trguju ljudima”, rekao je dr. Derenčinović.

Izjavu Komisije Iustita et Pax Hrvatske biskupske konferencije „Izazovi migrantske krize u europskom prostoru” donosimo u cijelosti u rubrici „Dokumenti” na našim mrežnim stranicama.