Zagreb, (IKA) – Komisije “Iustitia et pax” biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine održale su 16. veljače u prostorijama Tajništva Hrvatske biskupske konferencije zajedničku konferenciju za novinare na kojoj je predstavljena Izjava u povodu rasprave u Hrvatskom saboru o Prijedlogu zakona o prebivalištu i boravištu.
Na konferenciji su sudjelovali predsjednici komisija sisački biskup Vlado Košić i pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar te tajnik Komisije Iustitia et pax HBK Gordan Črpić i predstojnik Tiskovnog ureda HBK Zvonimir Ancić.
Črpić je istaknuo kako je Izjava rezultat zajedničkog rada obiju komisija. Uime načela pravde i mira željeli smo uputiti riječ onima koji su najodgovorniji u donošenju konačnog teksta “Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana”, budući da smatramo da to može bitno utjecati na odluke mnogih građana kako Republike Hrvatske i tako i Bosne i Hercegovine i da može imati dalekosežne posljedice na sudbinu hrvatskog naroda u BiH, a također može dovesti i do mogućih novih nestabilnosti u čitavoj ovoj regiji. U prvoj točki dokumenta Komisije upozoravaju na stečena prava. U tom pogledu polaze od činjenice da veliki broj europskih zemalja priznaje ili tolerira dvojno državljanstvo svojih građana. Komisije stoga ističu kako dodjela državljanstva Republike Hrvatske bosansko-hercegovačkim građanima i državljanima, koji su se deklarirali kao etnički Hrvati tijekom protekla dva desetljeća spada danas u tzv. stečena prava. U drugoj točki upozorava se na mogućnost novog egzodusa bosansko-hercegovačkih Hrvata. Ono što je od prvenstvene važnosti u sadašnjim raspravama i odlukama, koje iz njih imaju proizaći na zakonotvornoj razini, hrvatskoj i bosanskoj-hercegovačkoj, jest ne samo učiniti ništa što bi moglo potaknuti novi egzodus bosansko-hercegovačkih Hrvata, nego upravo obrnuto, olakšati njihov povratak u zavičaj, u domovinu i državu Bosnu i Hercegovinu.
Biračko pravo hrvatskih državljana vezano je uz hrvatsko državljanstvo i njega ne treba osporavati jer se time osporavaju osnovna građanska i demokratska prava. Nadalje, u Izjavi se upozorava na diskriminaciju Hrvata. U sadašnjem društvenom trenutku zakonsko rješenje koje je predloženo Hrvatskom saboru naizgled je objektivno i pravno neutralno, no de facto riječ je o pristranom, diskriminacijskom zakonu koji nejednako tretira etničke skupine i u ovom slučaju obespravljuje etničke Hrvate. Malo je, naime, poznato i rijetko se spominje da “privilegij” dvostrukog glasovanja i druga prava državljana Republike Hrvatske uživa i otprilike 100.000 izbjeglica iz Hrvatske koji su etnički Srbi. Pravedno bi bilo da ni jedna etnička skupina ne bude niti privilegirana ali ni diskriminirana, ističe se u Izjavi. U tom pogledu podsjeća se na rješenja drugih europskih naroda.
Ako je svrha ovog zakona onemogućavanje zloporabe socijalnih prava, to se može spriječiti na drugi način, te selektivnim pristupom i zauzetim radom državnih tijela i službi onemogućiti neopravdano korištenje socijalne pomoći, a da se time ne ulazi u odluke koje sa sobom nose mnogo teže posljedice. Znamo da je u svijetu ekonomska kriza i da je svima teško. No, ima i onih, i to u našoj blizini koji su potrebniji od nas, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini. Zbog toga naše Komisije ne žele da se ukidaju prava ni etničkim Srbima, izbjeglicama iz Hrvatske. Komisije se odlučno zalažu za pravo svih da se vrate u svoje domovine i da se uključe u njihov razvoj i obnovu, kao što žele da i Hrvati iz BiH ne budu zakinuti u stečenim pravima. Potreban nam je razvoj u ljubavi i istini. Treba nam jedno i drugo i jedno bez drugoga ne ide, ističe se u Izjavi. U posljednjoj točki Komisije pozivaju na usklađivanje zakonodavstva RH i BiH po pitanju prebivališta.
U zaključku se upozorava da ukoliko se usvoji taj “Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana”, nije moguće isključiti veliki val novih emigranata u Hrvatsku do kojeg bi došlo ne samo zbog diskriminacije, nego i zbog perspektive ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Naše Komisije apeliraju stoga na sve odgovorne političare i narodne zastupnike u Republici Hrvatskoj da u procesu donošenja ključnih odluka koje se tiču bosansko-hercegovačkih Hrvata postupaju odgovorno i sukladno obvezama koje proistječu iz europskih demokratskih standarda kao i Ustava Republike Hrvatske. Naše komisije smatraju da nema nikakva ustavnog utemeljenja zahtijevati od Hrvata s državljanstvom RH i BiH izbor, po kojem bi se morali odreći ili svojih prava zajamčenih Ustavom Bosne i Hercegovine, ili prava koja im ravnopravno jamči Ustav Republike Hrvatske.
Nadamo se da odlučujuće političke elite u Republici Hrvatskoj neće podržati rješenja koja će potpomoći iseljavanje, diskriminaciju i dalju eroziju ljudskih, političkih, građanskih i socijalnih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, ističe se na kraju Izjave.

Biskup Sudar rekao je kako se u Izjavi ističe da je doista moguće sva pitanja koja su vezana za taj prijedlog Zakona riješiti, a da se ne dira ono što do sada građani republika BiH i Hrvatske doista imaju kad je u pitanju dvostruko prebivalište. Moguće je ukloniti napose zloporabe, a da se ne dira u ono što smo nazvali “stečena stanja”. To je jedan od zahtjeva pravne države, da se zna tko gdje i na koji način glasuje, da nema dvostrukog glasovanja, kao ni dvostrukog primanja socijalne pomoći, pojasnio je biskup Sudar. Ako je ikada trenutak, ovo danas definitivno nije da se ovim Zakonom izazove još jedna euforija bijega iz BiH koja se u više navrata u posljednje vrijeme kad su u pitanju Hrvati i dogodila, upozorio je biskup Sudar.
Biskup Košić istaknuo je kako se tom izjavom željelo uskladiti stavove Crkve i predstaviti ih javnosti. Mislim da time možemo pomoći i Vladi RH i Hrvatskom saboru, a i sveukupnom odnosu države Hrvatske prema svojim državljanima građanima drugih država prije svega BiH koji sada mogu doći u vrlo neugodan položaj ukoliko se usvoji Zakon u obliku u kojem je predložen, rekao je biskup Košić te još jednom istaknuo kako Prijedlog smatra diskriminirajućim za Hrvate u BiH.
Črpić je upozorio kako je ta tematika vezana uz biračko pravo koje se veže uz državljanstvo, pa se to tiče Hrvata i u drugim zemljama, ne samo iz BiH. Stoga su mnogi iz inozemstva reagirali na ovakav prijedlog i na ono što bi moglo imati daljnjih implikacija posebno kad govorimo o promjenama Ustava i biračkih prava. To su tehnička pitanja koja se mogu riješiti, jer su to riješile i druge države.
Na konferenciji je također biskup Sudar podsjetio kako u Bosni i Hercegovini popis stanovništva nije proveden od 1991. godine. Tada je u BiH živjelo oko 820.000 Hrvata. Prema podacima kojima raspolaže BK BiH iz 2009. godine na području BiH živi 454.247 katolika. Biskup Sudar upozorio je i na važnost promjene Ustava BiH, jer prema sadašnjem Ustavu Hrvati nemaju ni pravo manjine.