Zagreb, (IKA) – Komisija Hrvatske biskupske konferencije “Iustitia et pax” održala je u srijedu, 3. lipnja u dvorani Nadbiskupskog duhovnog stola konferenciju za novinare na kojoj je predstavila izjavu o 20. obljetnici svog postojanja i djelovanja. Izjava koju su predstavili predsjednik Komisije zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić i član Komisije dr. Neven Šimac poseban naglasak stavlja na aktualnu krizu.
Uvodno je biskup Košić najavio kako Komisija u svojoj jubilarnoj godini priprema knjigu svih izjava, dokumenata i priopćenja koja su bila predstavljena tijekom dvadeset godina, od 1989., u tijeku godina Domovinskoga rata sve do danas. One su odraz želje da se reagira na bitne probleme u društvu, rekao je biskup. Stoga se i tim najnovijim dokumentom željelo iz vjerničkog stava i odgovornosti za društvo ukazati na neke momente aktualne krize, te prije svega posvijestiti važnost solidarnosti koja se više puta ističe, a koja je ugrožena upravo takvim razvojem društva koje je razvoj doveo do problema u kojima se sada nalazimo. U uvodnom dijelu, biskup Košić je najavio sastanak predsjednika Komisija “Iustitia et pax”koji će se slijedeći tjedan održati u Zagrebu u prigodi održavanja sastanka predsjedništva Vijeća europskih biskupskih konferencija.

Predstavljajući tekst same izjave, dr. Šimac je podsjetio kako je ova kriza nije primarno ni financijska, ni ekonomska, nego financijsko-ekonomska erupcija krivih – i utoliko neprihvatljivih antropoloških pretpostavki na kojima počiva kompleks neoliberalne koncepcije države i društva. Stoga, je ta kriza neizbježan predmet zanimanja upravo naše Komisije, jer njezin poziv iskazuje njeno ime a to je “Pravda i mir”. I ne samo predmet interesa, nego i predmet prosvjeda, predmet prijedloga javnim vlastima i javnosti kako postupiti, što učiniti, kako pridonijeti da se iziđe iz te teške krize najteže u posljednjih osamdeset godina. Ova kriza izravno krši ono što je zadaća i poslanje Komisije, a to je i pravda i mir. Zbog toga Komisija u ovoj izjavi nastoji razabrati koji aspekti krize ugrožavaju ovo dvije bitne vrijednosti za svako ljudsko društvo i sugerirati neke prijedloge izlaska iz krize, pojasnio je Šimac.
U prvom dijelu izjave nazvanom “prezrena pravda” upozorava se da je politička djelatnost i politika degradirana. Dakle, ono što bi trebalo biti briga za zajednicu i dobro zajednice ono je degradirano. Drugi dio izjave upućuje kako je uslijed krize ugrožena solidarnost društva, mir među ljudima. Komisija “Iustitia et pax” ne prihvaća koncept sukoba među civilizacijama i religijama, ali je svjesna da ekonomsko-tehničko i svjetonazorsko širenje zapadnjačkoga modela društva, a koji se temelj na apsolutiziranju koncepta života bez Boga i transcendencije, neminovno vodi u sučeljavanja i na religijskom planu, budući da su arapske, afričke i azijske kulture nezamislive bez utjecaja religioznog elementa. Nadalje, Šimac je istaknuo kako je Hrvatska u stanju sudjelovati u stvaranju nove pravednosti. Pri tome se ne smije zaboraviti da je ona još ove godine članica Vijeća sigurnosti, da je zemlja kandidat koja je najviše napredovala prema Europskoj uniji, prema tome Hrvatska može i ima što kazati, rekao je Šimac, te istaknuo kako bi Hrvatska trebala sudjelovati u građenju novih politika Europske unije i to poglavito migracijske, energetske i pomorske, treba se ugledati u druge, zaštiti domaće proizvodne kapacitete, i konačno ne smije se riskirati ni zdravstvo ni školstvo jer to je kohezija jedne nacije i jednakost djece na ulasku u život. Sve to je preduvjet drukčijem miru, jer je europska solidarnost danas na velikom, povijesnom ispitu. EU treba pridonijeti miru i novim odnosima sa susjedima, a drukčijem miru sa susjedima treba težiti i Hrvatska i to miru zasnovanom na poštivanju međunarodnog prava, te istine i pravde u prevladavanju rana iz nedavne prošlosti.
Drukčiji mir treba graditi i među hrvatskim građanima i u tu svrhu Komisija traži od javnih vlasti i pravosuđa da se stane na put faktičkom bezakonju, da se progoni organizirani kapital i korupcija, da se depolitizira policija i osposobi nadzorne službe, uvede načelo “četiri oka” i rotaciju službenika kod diskrecijskih odluka, te striktno odvoji javnu upravu od izvršne vlasti. Šimac je upozorio, kako na kraju izjave Komisija podsjeća kako je dobro koristit tuđa iskustva, ali ne slijepim slušanjem neodgovornih stranih birokrata, pa bili oni i iz Europske komisije, ili kopiranjem stranih zakona, posebno onih iz anglo-saksonskog svijeta, koji Hrvatima kao kontinentalnim Europljanima nisu bliski, ni ideološki ni pravno. Između stranih iskustava treba odabrati ono što je razborito i blisko najboljoj hrvatskoj tradiciji i njezinoj vrijednosnoj, povijesnoj i kulturnoj pripadnosti Europi.