Papina pobudnica Amoris laetitia objavljena 2016. godine izazvala je brojne polemike i rasprave u svijetu, stoga je predstavljanje knjige održano kao tribina na kojoj su sudjelovali studentski kapelan don Damir Stojić, nakladnik don Mihovil Kurkut, profesor s KBF-a Mislav Kutleša i autor. Predstavljanje je moderirao Marin Periš.

Tribinu je pred brojnim okupljenima otvorio don Mihovil Kurkut koji je izrazio zadovoljstvo izdavanjem ove knjige, približivši njenu vrijednost i značaj za Crkvu. Sretni smo što smo dobili priliku surađivati s Hrvojem na ovoj knjizi. Mi volimo dati priliku mladim ljudima da iskažu svoje znanje i potencijal, a kad sam vidio strast s kojom je Hrvoje pristupio ovoj tematici, jednostavno sam znao da ovo moramo napraviti. Salezijanska družba uvijek je bila veoma privržena papi, zato nam je drago što je izdana knjiga koja pobliže objašnjava Pobudnicu, osobito te kontroverzne dijelove koji su u javnosti izazvali svakakve reakcije – objašnjava don Mihovil, a na sličnom tragu je i prof. Mislav Kutleša:

Meni je u cijeloj knjizi najviše upao u oko dio na 236. stranici gdje u bilješci o autoru piše ‘sretno oženjen suprugom Majom’. Svi ljudi traže sreću i ona je ostvariva unutar zajednice, a svaka bračna zajednica istovremeno je i proročka zajednica koja naviješta ljubav. S druge strane, svećenici su pozvani biti ljubazna majka, a ne ‘lupati’ Pobudnicom, ne osuđivati.

Problematični dijelovi koji se spominju su tzv. pet dubia koje su istaknuli četvorica kardinala u odnosu na fusnotu u osmom poglavlju u kojoj papa spominje mogućnost pričešćivanja rastavljenima i ponovno vjenčanima. Don Damir Stojić je pročitao kontroverzni dio Pobudnice, približivši nam stavove raznih crkvenih službenika:

– Ja sam uvijek nekako povezan s kontroverzama – počeo je don Damir, nasmijavši sve prisutne – Igrat ću danas ulogu ‘đavoljeg odvjetnika’ kojeg se uvijek odabere i pri proglašenju osobe svetom kako bi se kritički i objektivno preispitala Pobudnica. Stavovi unutar Crkve se dosta razlikuju, ali mnogi zamjeraju papi što nije odgovorio na dubie i što se nije konkretno oglasio u vezi tih problematičnih pitanja. Nije toliki problem sama fusnota, ona ne predstavlja herezu, već je problem što papa nije reagirao na širenje svih tih pitanja i nedoumica koje su se pojavile kod ljudi.

Posljednji je na red stigao autor Hrvoje Vargić koji je prisutnima približio svoje stavove vezane uz samu Pobudnicu:

Za pisanje ove knjige su me potaknule sve te rasprave koje sam čitao, ponajviše u stranim medijima, te filozofija Karola Woytile koji je uvijek kretao od konkretnog čovjeka, a ne od apstraktnih moralnih normi. Stvarnosti u kojima živimo važnije su od nekih ideja. Važno je naglasiti da se ovdje ne radi o promjeni crkvenog nauka.

I dalje se rastavljeni i ponovno vjenčani ne mogu pričešćivati, oni se i dalje nalaze u području smrtnog grijeha, ali papa daje priliku da u određenim uvjetima, koji su valjano propisani, može dopustiti pristup sakramentima. Naravno, legitimno je preispitivati pastoralni pristup, o njemu možemo raspravljati, ali treba izbjegavati izraze kao što su hereza ili lom s tradicijom jer tu nema govora o tome. Po toj logici, puno je veći ‘lom’ napravio Woytila koji je takve parove ponovno uključio u život Crkve jer su se prije smatrali ekskomuniciranima. Nakon izlaganja govornika uslijedila su njihova pitanja autoru, kao i pitanja publike.

Ima jedna prekrasna rečenica koju je papa Ivan Pavao II. spomenuo u dokumentu Obiteljska zajednica, a ta je da je obitelj put Crkve i da je čovjek put Crkve. Rekao bih da je papi dosta jednog normiranog ideala. To ne znači da ga se odriče, da ga zaboravlja, već nudi samo jedno drugačije promišljanje. Imamo točku A i točku Ž koja je ideal do kojeg papa želi dovesti čovjeka vjere, ali on se ne usredotočuje samo na slovo Ž nego na sva slova abecede. Poslanje Crkve je da vodi čovjeka poput pastira od slova do slova, dok ne dođe do ideala, komentirao je prof. Mislav Kutleša.