Šibenik, (IKA) – Knjiga „Anđeo Marija Miškov: vjerski i nacionalni preporoditelj hrvatskoga puka (1848.–1922.)” autora dr. fr. Zvonka Džankića, predstavljena je u četvrtak 24. studenoga u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku. O knjizi su govorili profesori na KBF-u u Zagrebu dr. fr. Alojz Ćubelić i dr. fra Anto Barišić te autor dr. Džankić. Moderator programa bio je župnik u Vodicama don Franjo Glasnović.
Predstavljena knjiga veliko je obogaćenje i osvježenje za hrvatsko vjersko, nacionalno i kulturno podneblje. Prikazuje Miškova kao bogoljubna i domoljubna pučkoga tribuna, neutrudiva misionara i kulturnoga djelatnika, vjerskoga i nacionalnoga preporoditelja hrvatskoga naroda u vrijeme raspada višenacionalnih državnih zajednica i srljanja u nove mračne alijanse. Djelo osvjetljava Miškovljev apostolski rad u kontekstu pučkih misija, jednoga od najznačajnijih i najvećih doprinosa ovoga neumornog misionara i propovjednika vjerskom preporodu kršćanskoga puka.
Upoznaje nas s Miškovljevim vrlo plodnim spisateljskim radom, s brojnim knjigama, knjižicama i priručnicima koji su svojom sadržajnom i jezičnom jasnoćom te izričajnom jednostavnošću bili od velike pomoći za vjersku pouku naroda, svećenika i izvrsno sredstvo narodne pismenosti, kao i s predanim radom unutar dvije najstarije i najznačajnije hrvatske kulturne ustanove: Matice hrvatske i Društva sv. Jeronima. Predstavlja vrsna govornika koji u svojim propovijedima progovara o bitnim temama ljudske egzistencije, usmjerujući čovjekov odnos prema Bogu i bližnjem na evanđeoskim načelima, prokazujući grijeh, nepravdu, prijevaru i nemoral, odgajajući narod za ispravno življenje u susretu s drugima i za druge, ostavljajući neizbrisiv propovjednički trag na svim hrvatskim prostorima.
Knjiga, namijenjena široku krugu čitatelja, otkriva nam kako je dominikanac Miškov svojim djelovanjem uvelike zadužio Crkvu u Hrvata i hrvatski narod i kao takav zaslužuje mjesto uz bok hrvatskih velikana te potvrđuje da je bio i ostaje jedan od najznačajnijih hrvatskih svećenika i domoljuba aktivan od osamdesetih godina XIX. do dvadesetih godina XX. stoljeća.