Istina je prava novost.

Predstavljena knjiga don Mate Meštrovića „Kroz plamen čišćenja"

Split, (IKA) – U dvorani ogranka Matice hrvatske u Splitu u srijedu 24. svibnja predstavljena je, u organizaciji nakladnika ogranka Matice hrvatske u Trogiru, knjiga don Mate Meštrovića naslovljena „Kroz plamen čišćenja” (Pjesme i lirska proza). O knjizi su govorili predsjednica ogranka Matice hrvatske u Trogiru dr. Danka Radić, priređivači knjige Ivan Pažanin i mons. dr. Drago Šimundža, dok su pjesme iz knjige čitale Marina Čapalija i Gabrijela Meštrović. Knjiga se sastoji od 152 stranice podijeljene u tri poglavlja: Poezija – Rukovet štokavskih pjesama (74), Rukovet čakavskih pjesama (16) i Lirska proza (8 priloga). Meštrovićeve pjesme i lirske proze u ovoj zbirci potječu iz raznih razdoblja autorova života. Budući da autorovi autografi nisu sačuvani, osim dvaju, sve su pjesme uzete iz književnih časopisa i javnih glasila u kojima je mladi Meštrović surađivao u vremenskom razdoblju od godine 1927. do 1944. Sve pjesme su poredane kronološkim redom, prema godinama njihova objavljivanja.
Don Mate Meštrović rodio se 29. ožujka 1910. na otoku Drveniku kod Trogira, a umro u Splitu 18. lipnja 2000. godine. Za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije zaređen je 27. listopada 1935. godine. Još kao bogoslov pisao je male kritike u splitskim listovima. Ivan Pažanin, govoreći o životu i radu don Mate Meštrovića, rekao je kako Meštrović nije napisao mnogo pjesama, ali sve ono što je napisao, po svojoj pjesničkoj protančanosti i dotjeranosti ima značajnih i bitnih akorda i rezonancija originalnog djela. „Obične slike Meštrovićeve poezije progovaraju o velikim temama, religioznom inspiracijom. Ističe se mladenački zanos i prirođeno pjesničko čuvstvo”, rekao je Pažanin te istaknuo kako je uz pisanje pjesama, pratio i sva ostala književna zbivanja.
„Don Matin je stil, u biti izvoran i samostalan. Premda ima starijih i novijih obilježja, po naravi je okrenut novim opcijama i subjektivnim tendencijama. Naravno, cilj mu nije izazov ili prosvjed, nego slikovita lirska kreacija i autonomna estetska čistoća – intimni doživljaji i tihe emocija”, rekao je dr. Šimundža te zaključio kako je bio rođeni lirik i kao takav ostao svoj.