Zagreb, (IKA) – Knjiga “Moji rimski papiri” prorektora za međunarodne odnose Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i nekadašnjeg hrvatskog veleposlanika pri Svetoj Stolici prof. dr. Emilija Marina predstavljena je u srijedu 9. travnja u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. U knjizi su sakupljena promišljanja i izlaganja o hrvatskoj arheologiji većim dijelom nastala tijekom njegova mandata veleposlanika Hrvatske pri Svetoj Stolici od 2004. do 2011, pa od tuda i sam naslov. Pisao je članke o rimskim, starokršćanskim i srednjovjekovnim arheološkim temama te ih tiskao u inozemnim periodičkim publikacijama. Dio tih članaka u prijevodu na hrvatski prvi put su objavljeni u ovoj knjizi.
U uvodnom dijelu glavna urednica MH Romana Horvat istaknula je kako su područja zanimanja autora kasna antika, ranokršćanska arheologija i povijest ranokršćanske umjetnosti te latinska epigrafija.
Potpredsjednik Matice hrvatske akademik Ante Stamać rekao je da je vrijednost knjige u tome, da su to osobni zapisi jednoga čovjeka koji je u svemu tome sudjelovao, koji je mnoga od tih otkrića i sam učinio. Ne priopćuje ovdje senzacionalna otkrića. On sabire sve postojeće dosad rečeno, čemu svjedoči i bogata literatura, pojasnio je akademik Stamać.
Posebnost predstavljanja očitovala se u činjenici, da su autora i knjigu predstavili studenti Odjela za povijest HKS-a.
Maria Bajan govorila je autoru, te dala osvrt na njegov rad. Maja Buljubašić u osvrtu na sadržaj, predstavila je dio knjige naslovljen “Starokršćanska arheologija i epigrafija”, s posebnim naglaskom na istraživanja Karla Bulića. O Naroni je govorio Robert Iveković-Misirača. Uz posljednji dio knjige “Suvremenost arheologije” Veronika Novoselac istaknula je kako se tu na jedinstven način spaja prošlost i sadašnjost, a autor iznoseći svoja iskustva i razmišljanja progovara o trenutačnom stanju i razvoju hrvatske arheologije.
Zahvaljujući na odazivu, kao i predstavljačima, autor Marin posebno je govorio o Liviji iz Narone, koja je izložena na izložbi “Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektura, urbanizam, skulptura” u Klovićevim dvorima. Podsjećajući kako je taj izložak bio u Zagrebu 2005, istaknuo je potrebu da se “na dostojan i pravi način postavi prema spomeniku, koji simbolizira i našu arheologiju i kulturu, koja je dijelom domovinska, a dijelom univerzalna”. U tom vidu, uputilo je apel da se Oxford-Opuzen Livija nastoji zadržati u Hrvatskoj.
U glazbenom dijelu sudjelovali su također studenti HKS-a sopranistica Nikolina Domović i Franka Umiljanović na glasoviru.