Solin, (IKA) – “Duhovna abeceda” naslov je novoobjavljene knjige don Vinka Sanadera, župnika župe Gospe od Otoka u Solinu, koja je predstavljena u srijedu 18. kolovoza u prepunoj dvorani Doma kulture Zvonimir u Solinu. O knjizi su govorili ravnateljica solinske OŠ “Don Lovre Katić” Anđelka Slavić, novinar Ivica Ursić, izvršni urednik Solinske kronike Marko Matijević i sam autor, a predstavljanje je pjesmom uljepšao vokalno-instrumentalni sastav Papa-band iz Solina.
O ideji naslovnice i dizajna na samome početku govorio je Stjepko Rošin, istaknuvši da njezina bjelina označava ono duhovno jer što je duhovno to je bijelo, a razbacana slova abecede susreću se u križu i u njemu pronalaze smisao. Marko Matijević, izvršni urednik mjesečnika Solinska kronika u kojoj su izlazile don Vinkove kolumne, predstavio je Sanaderovu publicističku aktivnost. Don Vinko daje cijeloga sebe na onome polju na kojemu mu je dano djelovati. Manirom iskusnog svećenika pastoralca nalazi put do svake ovčice iz svojega stada. Jedan od tih putova na kojemu sam imao zadovoljstvo surađivati s don Vinkom je evangelizacija kroz sredstva društvenog priopćavanja, ponajviše kroz “Solinsku kroniku”, rekao je Matijević. Sudjeluje u radu lokalnog radija, a čest je gost i u emisijama lokalnih televizija. S mladima je pokrenuo glasilo “Gospin otok”, list za mlade koji izlazi tri puta godišnje, a za koji dan će nam podariti 42. broj. Don Vinko je objavio tri knjige “Čovjek – biće za vječnost”, “S Gospina otoka – iz svećenikova pera” te od lipnja 2006. pa do lipnja 2010. ispisuje novu kolumnu nazvanu “Duhovna misao” u kojoj svakodnevne pojmove (anđeo, brige, čovjek, domovina, izdajnik, jezik, kušnja, ljubav, majka…) tumači kršćanskim rječnikom, a ti su tekstovi objedinjeni u trećoj knjizi “Duhovna abeceda”.
Don Vinko je u odgovornosti poslanja koje mu povjerava Crkva ostvario i ostvaruje temeljno načelo pedagogije vjere, načelo “vjernosti Bogu i čovjeku”, posvjedočila je ravnateljica Slavić te nastavila: u knjizi su osnovna znanja, naoko poznati temeljni pojmovi duhovnosti, objašnjeni u 42 jasna i jezgrovita, abecedno poredana teksta, pisana prepoznatljivim stilom i razumljivim kršćanskim jezikom. Pojmovi su promišljeno odabrani i u njima su zastupljene ne samo temeljne vjerničke, duhovne i moralne, već i društvene, estetske i kulturne vrijednosti. “Duhovna abeceda” je knjiga koja se ne čita kako bi se pročitala. Možemo je držati na noćnom ormariću, na polici ili u torbi te posegnuti za njom kada god poželimo. U njoj nam don Vinko nudi jasnoću nauka o Bogu, čovjeku i svijetu na načelima postupnosti, sustavnosti i cjelovitosti. Namijenjena je ne samo onima kod kojih treba buditi pitanje smisla i temeljno religiozno iskustvo, već i svim ljudima u kojima je moguće produbljivati njihova već stečena iskustva vjere. Knjiga „Duhovna abeceda” nesumnjivo daje doprinos vjerskom odgoju i obrazovanju o istinskom susretu vjere i života, susretu u kojemu vjera daje najdublji smisao života, a život daje vjerodostojnost posve konkretnom življenju i svjedočenju vjere. U svom je govoru Ursić ukazao na poteškoće suvremenoga doba koje je nazvao “doba smoga i doba bez Boga” te doba “vizualne kulture”. Kažu da slika govori više od tisuću riječi i sve ide k tome da se riječ – pisana malim ali još više velikim slovom – makne sa strane. Mali broj Hrvata u ovom trenutku čita, piše, razgovara, većina sjedi za televizorom i gleda. Trebamo se uhvatiti čvrstoga temelja, sidra, abecede, duhovne abecede. Trebaju nam jasni pojmovi, očišćeni od naslaga našeg društva ne bi li došli do istine. U tome nam može pomoći ova knjiga, koja je namijenjena svima nama, ustvrdio je Ursić pred nazočnima među kojima su bili i generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Ivan Ćubelić, solinski gradonačelnik Blaženko Boban, predsjednik Gradskog vijeća Kajo Bućan, voditelji i direktori vodećih institucija grada Solina te brojni prijatelji.
Na kraju je riječ zahvale svima koji su sudjelovali na uređenju i predstavljanju knjige uputio sam autor Sanader. Potaknut onim što kao svećenik i čovjek proživljava u posljednje vrijeme – svojevrsni “medijski linč” – govorio je o važnosti drugoga, prijatelja ali i o boli izdaje, osobito klevete i neistine. Ono što je želio poručiti izrekao je u svojoj kolumni nazvanoj “Izdajnik” koju je tom prigodom pročitala Maja Matas, a nazočni su pozdravili dugim pljeskom.