Zagreb, (IKA) – Knjiga fra Alekse Benigara “Duhovna razmatranja – Sveto Evanđelje po Marku” u nakladi Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda predstavljena je 19. lipnja u crkvi Sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu. Gvardijan kaptolskog samostana fra Matija Koren zahvalio je svima koji su pridonijeli da to iznimno djelo bude objavljeno. Fra Mario Cifrak kratko je pojasnio značenje Markova evanđelja. Podsjetio je, kako naslov Markova evanđelja obuhvaća samo jedan redak, i to prvi “Početak evanđelja Isusa Krista Sina Božjega”. Doista je riječ o naslovu, jer nema ni jednoga glagola. Marko započinje evanđelje Isusa Krista, Sina Božjega. To je dakle, njegovo evanđelje koje je on naviještao. No, dva kristološka naslova: Krist i Sin Božji upućuju da je i poslije njegove smrti taj navještaj nastavljen, da govori o njemu, da mu je on sadržaj, a budući da je pred nama, znači da je i zapisan. Naslovom nam autor želi pojasniti ta dva Isusova naslova, tj. kako funkcionira Isusova vladavina, što zapravo znači biti Krist i Sin Božji, istaknuo je dr. Cifrak. Evanđelist Marko želi pokazati da put Božji nije koja mu drago promjena Zakona ili posebnoga teološkog učenja, nego put koji je prošao Isus u svojemu služenju na zemlji, u svojoj smrti i uskrsnuću. Ne radi se samo o Isusovu putu, nego i o putu na koji su pozvani njegovi učenici i na koji evanđelist poziva i naslovnike svojega evanđelja. Prikazujući u prvoj perikopi svojega evanđelja Isusov put kao konkretno ostvarenje puta Božjega, evanđelist daje od početka svojega djela teološki pristup za dublje razumijevanje Isusova ministerija. Na tomu se putu događa poziv na obraćenje, opraštaju se grijesi i čovjek je uvučen u stvarnost Duha koji je sišao na Isusa.
Fra Petar Filić je istaknuo, kako je ovo djelo prvo u nizu priručnici – Benigar I. biblioteke “Brat Franjo”. Želja je objaviti i ostala razmatranja iz pisane ostavštine, no to ovisi o prihvaćanju. U svakom slučaju, i ovakva izdanja pomažu više razmatrati o Bogu, te duhovnom rastu.
Vicepostulator kauze sluge Božjega fra Alekse Benigara fra Ratko Radišić govorio je o važnosti pisane ostavštine fra Alekse Benigara u kauzi za beatifikaciju. Nema mnogo naroda koji u svojim redovima imaju slugu Božjega na putu ka oltaru s tolikom književnom ostavštinom. U rukopisnoj ostavštini od više od osam tisuća stranica, pronađena su i cjelovita razmatranja sva četiri evanđelja i psalama, kako ih je sam Benigar nazvao “moja razmatranja vrhu evanđelja i psalama”. Od objavljenih djela, Radišić je istaknuo udžbenik “Rimska liturgija” napisan tijekom Aleksina boravka u Kini, tj. za vrijeme II. svjetskoga rata za potrebe sjemeništaraca. Premda odražava duh liturgije 40-tih godina prošlog stoljeća, taj udžbenik i danas može biti pomoć kako bi se shvatio glavni duh rimske liturgije, istaknuo je. Podsjetio je i na djelo “Duhovna teologija” na više od tisuću stranica, koje nije samo znanstveni prikaz, nego duhovno iskustvo. Nakon njegovo smrti tiskana su njegova djela “Mudrost Križa”, “Nazaretska Djevica” i putopis “U domovini Gospodina Isusa”. Dakako, najpoznatije Benigarovo djelo je “Životopis bl. Alojzija Stepinca”, u posljednjem izdanju Glasa Koncila iz 1993. godine. Arhiv pisane ostavštine obuhvaća 63 sveska njegovih duhovnih vježba, predavanja, propovijedi, nagovora, od kojih je dio na hrvatskom jeziku. Radišić nada se da će sva djela biti prevedena, te s vremenom objavljena. Svi njegovi spisi mogu nam poslužiti kao sredstvo duhovnoga rasta te kao pomoć u približavanju Božjoj poruci, rekao je.
Urednik izdanja fra Bonaventura Duda podsjetio je na svoj susret s pisanom ostavštinom Benigara prije dvadesetak godina, nakon njegove smrti 1. studenoga 1988. godine. Među osam-devet tisuća ispisanih stranica na hrvatskome, latinskom, talijanskom, nekako su najslojevitije nazočna njegova cjelovita razmatranja nad evanđeljima i psalmima. Dok sam sređivao Aleksin arhiv od 1989. godine, nadalje, nisam ni mislio što ćemo s tim evanđeljima i psalmima. Tek poslije, najprije sam uzeo Markovo evanđelje i popravio njegov hrvatski jezik. Naime, sam Aleksa veli da mu je hrvatski jezik nesavršen, posvjedočio je o. Duda. Od 1929. godine on živi i intenzivno djeluje u Kini, a onda u Rimu te piše svoje knjige i sva svoja razmatranja i predavanja na latinskome i talijanskom jeziku. Osim toga, on nije predmnijevao da će ta evanđelja biti tiskana te nije nastojao oko lijepog hrvatskog jezika, istaknuo je dr. Duda.
Provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak podsjetio je kako je prije nekoliko dana predstavljena knjiga fra Darka Teperta “Riječ o obitelji”. On je u svojoj knjizi dao lectio divina o obiteljskom životu, a Benigar nam pokazuje kako se to radi. U glazbenom dijelu sudjelovala je Buga Marija Šimić, a predstavljanje je vodio William Krešo Bello.