Split, (IKA) – Drugoga dana znanstvenog simpozija o barskom nadbiskupu fra Šimunu Milinoviću u organizaciji Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja predstavljena je 23. listopada u Pinakoteci franjevačkog samostana Gospe od zdravlja u Splitu knjiga fra Žarka Maretića “Strossmayer – Milinović” (Njihov zajednički rad na uniji). O knjizi, koju je objavila izdavačku kuća “Biakova” iz Zagreba, govorili su urednik Ivan Bekavac Basić, fra Nedjeljko Jukić i autor. Knjiga fra Žarka Maretića nastala je na temelju arhivske građe, uglavnom pisama fra Šimuna Milinovića J. J. Strossmayeru koja se čuvaju u Arhivu HAZU-u u Zagrebu i dijelom na nekoliko sačuvanih Strossmayerovih pisama Milinoviću.
Knjiga ima 190 stranica i kroz devet poglavlja uvodi u svijet zbivanja s kraja 19. i prvih godina 20. st. na našim prostorima. Autor je radnje nastojao rasporediti kronološkim redom. Najprije je u kratkim crtama prikazao kako je nastao unionistički pokret kod Slavena u 19. stoljeću i njegov odjek, posebno odjek papine enciklike “Grande munus”, u našim krajevima, prvenstveno u Dalmaciji.
Potom je ukratko prikazao koju je ulogu u tom pokretu imao Strossmayer prije 1887. godine, kada je počeo intenzivno surađivati s barskim nadbiskupom Šimunom Milinovićem. Nakon toga je prikazan Milinovićev život i rad prije nego je postao barski nadbiskup. Slijedi glavni dio: Milinovićevo djelovanje na barskoj stolici i njegova aktivna suradnja sa Strossmayerom kroz to vrijeme.
Premda je knjiga prvenstveno posvećena Strossmayerovu i Milinovićevu radu na uniji, tj. ujedinjenju pravoslavnih s katolicima, u njoj možemo pratiti i diplomatske igre. Knjiga ima i dodatak: fra Šimun Milinović: “Pastirica svećenstvu i vjernom puku prabiskupa barskoga” koja je tiskana 1886. u Rimu.
Fra Šimun Milinović (1835. – 1910.) barski nadbiskup od 1886. do smrti sav se predao svom pastirskom pozivu. Smatrao je da će obnovom liturgije na staroslavenskom jeziku u svojoj nadbiskupiji učiniti prvi i bitan korak u približavanju dviju Crkava. Vrhunac toga nastojanja bilo je tiskanje staroslavenskog misala 1893. koji je priredio Dragutin Parčić i uvođenje slavljenja mise na staroslavenskom u Barskoj nadbiskupiji.
Predstavljači su knjigu preporučili svima koje zanima crkvena i građanska povijest kako hrvatska tako i susjednih naroda u drugoj polovici 19. stoljeća i prvom desetljeću 20. stoljeća.