Zagreb, (IKA) – Knjiga “Bogozaborav. Razmišljanja o aktualnim izazovima Crkve” u izdanju Synopsis d.o.o. Sarajevo/Zagreb predstavljena je u ponedjeljak, 2. lipnja u HKD “Napredak” u Zagrebu.
Govoreći o knjizi, don Anton Šuljić je primijetio da već i sam naslov upućuje na činjenicu, tj. kao da autor pita “kamo će nas dovesti taj poluzaborav, odnosno to što smo zaboravili to da smo Boga zaboravili”. Čitavo njegovo nastojanje jest da pokaže da vratiti se Bogu, Bogu evanđelja, Bogu Isusa Krista znači nalaženje pravoga smjera, ustvrdio je Šuljić.
Pojasnio je da se u glavnom dijelu knjige donose ogledi o izazovima za kršćanina, Crkvu i hrvatsko društvo, što predstavlja govor jednog zauzetog intelektualca iz Crkve koji promišlja stvari i stvarnosti koje hrabro otvara.
Šuljić je primijetio kako je Prcela hrabro, otvoreno i promišljeno progovorio kao nitko u Crkvi o problemu pedofilije, o problemima vezanima uz zahtjeve homoseksualaca, pa i ponešto o svećeničkom celibatu. Zaključio je kako je Franin jezik sjajan, suvremen, ali da to nije govor tipično crkveni, pun simbolike, već je lišen kako simbolike, tako i metafore, i zadnjih namjera.
Riječ je zapravo o hrabrom govoru tako potrebnom i našoj Crkvi i našem društvu, ustvrdio je Šuljić.
U osvrtu na sadržaj teologinja Jadranka Brnčić istaknula je kako se autor usredotočio na nekoliko problema. On piše o ulozi intelektualaca, o nedostatku teološkog govora, o sprezi religijskog i nacionalnog, o kultu mučeništva, o procesu praštanja i pomirenja, rekla je.
Miljenko Jergović primijetio je da Frano Prcela kao da je svaku svoju rečenicu napisao sa skoro pa veličanstvenom potrebom da bude kristalno jasna svima i svakome, da ne ostane u njoj ništa mutno, ništa nejasno, ništa prikriveno, ništa kritično i da sve ima onu vrstu jasnoću kakva u našem javnom diskursu nije naročito zastupljena. “Fasciniralo me, ali i pomalo ražalostilo jer sam shvatio iz čega ta potreba dolazi, a to je da Frano Prcela svoje tekstove postavlja kao neku vrstu platforme za niz mogućih budućih razgovora za koje se sugovornici i ne znaju. To su obično neki imaginarni sugovornici u okviru Crkve, ali ne mora se ni na takav način to shvatiti. Zbog čega je ta platforma bitna? Zbog toga što se ona postavlja kao neka osnovica za početak, premda je sve trebalo početi još jako davno. Ova knjiga kao da pokazuje da nakon tog pada komunizma i nakon promjene paradigme, ništa nije ni počelo. Zapravo se nije stvorilo novo društvo, nova platforma, nije se stvorila mogućnost govora koji bi bio dijalog na ravnopravnim osnovama i govora koji bi bio konfliktan”, zaključio Jergović.
Na kraju predstavljanja i razgovora u kojoj je sudjelovala u publika, a kojega je moderirao Drago Pilsel, riječ zahvale uputio je i sam autor.