Istina je prava novost.

Predstavljena knjiga modruškog biskupa Kožičića Benje

Knjigu, koju je biskup Kožičić tiskao na glagoljici i staroslavenskom jeziku 1531. u Rijeci, predstavili akademik Milan Moguš, biskup Mile Bogović i ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Goran Crnković

Gospić, (IKA) – Uoči proslave 10. obljetnice uspostave Gospićko-senjske biskupije, u Pučkom otvorenom učilištu u Gospiću u petak 23. srpnja upriličeno je predstavljanje knjige, pretiska i transkripcije s komentarima “Šimun Kožičić Benja, biskup modruški: ‘Od bitija redovničkoga'” u izdanju Državnog arhiva Rijeka. Organizator predstavljanja bila je Matica hrvatska Gospić i Državni arhiv u Rijeci. Knjigu, koju je biskup Kožičić tiskao na glagoljici i staroslavenskom jeziku 1531. u Rijeci, predstavili su akademik i predsjednik HAZU-a akademik Milan Moguš, gospićko-senjski biskup Mile Bogović i ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Goran Crnković. Predstavljanje je koordinirala predsjednica Matice hrvatske ogranka Gospić Ana Lemić a u glazbenom dijelu programa nastupio je Josip Šimatović, izvodeći neke skladbe iz staroslavenske liturgije.
Akademik Moguš govorio je o djelatnosti koju Hrvati njeguju od davnina – tiskarstvu. Posebno je istaknuo kako Kožičić knjige tiska u doba prodora Turaka, dakle u teškom razdoblju, sa željom da očuva fizičko, biološko, a tiskanom riječju i duhovno, kulturno biće svog hrvatskog naroda. Biskup Bogović predstavio je knjižicu koja u izvorniku ima 12 listova dimenzija 9,5 s 14 cm i predstavlja poslanicu koju je biskup uputio svom zamjeniku i svećenicima u vinodolskom kraju. Spis na temelju poslanica sv. Pavla i nekih dokumenata govori o tome kakav treba biti redovnik (svećenik). Ravnatelj Crnković istaknuo je kako je objavljivanje pretiska Benjine knjige inicirala Družba Braće hrvatskog zmaja, te je u suradnji s Državnim arhivom u Rijeci to i ostvarila, nastavljajući tako program očuvanja kulturne baštine. Za taj četvrti objavljeni, od ukupno šest tekstova koje je napisao Kožičić, transkripciju i komentare napravila je akademkinja Anica Nazor. U znak zahvalnosti prema prijateljima iz Sankt Petersburga, gdje se čuva njezin izvornik, u knjižicu je ušao predgovor i uvodni dio i na ruskom jeziku.