PREDSTAVLJENA KNJIGA NADBISKUPA UHAČA "MARČANSKA BISKUPIJA"
Rijeka (IKA )
Rijeka, 3. 4. 1997. (IKA) - "Marčanska biskupija" naslov je knjige tajnika Kongregacije za evangelizaciju naroda nadbiskupa dr. Josipa Uhača predstavljene u Nadbiskupskom domu u Rijeci u ponedjeljak, 31. ožujka. Predstavljanju knjige bili su nazočni i r
Rijeka, 3. 4. 1997. (IKA) – “Marčanska biskupija” naslov je knjige tajnika Kongregacije za evangelizaciju naroda nadbiskupa dr. Josipa Uhača predstavljene u Nadbiskupskom domu u Rijeci u ponedjeljak, 31. ožujka. Predstavljanju knjige bili su nazočni i riječki nadbiskup Anton Tamarut, riječki nadbiskup u miru Josip Pavlišić, predsjednica Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske i rektor Sveučilišta u Rijeci dr. Katica Ivanišević. Knjigu su predstavili uime izdavača urednik u Glasu Koncila Mijo Gabrić i uime riječke teologije dr. Mile Bogović, profesor crkvene povijesti.
Nadbiskup Josip Uhač rođen je u Brseču 20. srpnja 1924. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, stupio je u riječko sjemenište gdje dobiva srednjoškolsku izobrazbu. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Veneciji, Gorici i Rimu. Za svećenika je zaređen u Rimu 16. travnja 1949. Za diplomatsku službu pripremao se na Papinskoj diplomatskoj akademiji. U diplomaciji Svete Stolice djeluje već od 1954. U toj službi djeluje u Panami, Egiptu, Njemačkoj i Španjolskoj. Za biskupa je zaređen 5. rujna 1970. u riječkoj katedrali. Imenovavši ga naslovnim biskupom Tharrosa, Papa ga šalje kao svog izaslanika u niz zemalja, a g. 1991. imenuje ga i tajnikom Kongregacije za evangelizaciju naroda. Predstavljenu knjigu nadbiskup Uhač napisao je g. 1954. i to mu je djelo pripremilo mjesto tajnika Kongregacije. Disertacija, pisana na talijanskom jeziku, ostala je do danas neobjavljena te je sada objavljena u cijelosti i sadržajno nepromijenjena, samo je prevedena na hrvatski jezik. U djelu se donose, kako stoji i u podnaslovu knjige, neki povijesno pravni pogledi na marčansku biskupiju kao biskupiju istočnog obreda koja je nastala g. 1611, kada je pravoslavni episkop Simeon Vratanja, našavši se na području države katoličkog vladara, u Hrvatskoj, zajedno sa svojim svećenstvom i narodom prihvatio jedinstvo s Katoličkom Crkvom.