Dol na Hvaru, (IKA) – Knjiga “Nikola Moscatello, savjetnik jugoslavenskoga poslanstva pri Svetoj Stolici. Uspomene u svjetlu dokumenata”autora don Fabijana Veraje predstavljena je u četvrtak 7. kolovoza u župi sv. Mihovila arkanđela u Dolu na otoku Hvaru u organizaciji tamošnje župe i Biskupskoga ordinarijata. U povodu predstavljanja svečanu misu zadušnicu predvodio je hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk. Uz brojne svećenike u koncelebraciji su bili apostolski nuncij u Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović, rektor Papinskoga hrvatskoga zavoda sv. Jeronima u Rimu mons. Jure Bogdan, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, postulator kauze bl. Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, generalni vikar don Stanko Jerčić, hvarski dekan don Emil Pavišić, don Jakša Rubinić i Marko Plančić s otoka Brača i don Ivica Huljev s otoka Visa. U misnom slavlju sudjelovali su predstavljači knjige prof. dr. Marko Trogrlić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i mr. Stipo Kljajić iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, te brojni uglednici i rodbina don Nikole Moscatella. Sve je pozdravio župnik don Marijo Zelanović, istaknuvši kako je don Nikola bio domoljub, rodoljub i bogoljub, a mons. Bogdan desna ruka autora i duša knjige. Liturgijsko pjevanje predvodili su domaći pjevači pod ravnanjem i harmonijskom pratnjom s. Elvire Žižić.
U homiliji biskup Štambuk kazao je da je to svojevrsna sprovodna misa jednom zanimljivom svećeniku – don Nikoli Moscatellu koji je preminuo u Rimu 13. srpnja 1961. godine “daleko od svojih.” Nakon 53 godine došao je među svoje Doljane, u mjesto gdje je rođen 7. lipnja 1885. godine od oca Jurja i majke Vinke r. Šoljan.
Predstavljanje knjige koje je uslijedilo animirao je mons. Bogdan, koji je rekao da je knjiga nastajala od 1957. do 2014. godine. Knjigu je izdao Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, kao trinaestu u svom nizu Collectanea Croatico-Hieronymiana de Urbe. Trojica su glavnih protagonista knjige: mons. Nikola Moscatello – njegove “Bilješke” (Uspomene), mr. Stipe Kljajić koji ih je popratio svojim bilješkama, i mons. Fabijan Veraja, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije koji je i potpisan kao glavni autor knjige uz Stipu Kljajića. Biskup Štambuk istaknuo je da je za vrijeme II. svjetskog rata don Nikola u Rimu bio veliki karitativni radnik, spašavajući živote i trudeći se da naši izbjegli ljudi imaju što jesti. Završetkom II. svjetskog rata 1945. susreo se s Titom u Beogradu. Razgovarali su o Papi i Crkvi. Piše da se u susretu bojao za svoju glavu. Međutim, zamoljen je da bude posrednik između nove države i Vatikana, s preporukom da to ostane u tajnosti. “Dok sam čitao ovu vrijednu knjigu nametala mi se usporedba kako postoji dr. Nikola Moscatello, a postoji i mons. Nikola Eterović. Kad vi pročitate ovu knjigu upoznat ćete stanje između I. i II. svjetskog rata i kako je to stanje Nikola doživljavao i proživljavao”, rekao je biskup Štambuk.
Prof. Trogrlić govorio je o povijesno-crkvenom i društveno političkom okviru djelovanja Nikole Moscatella i strukturi knjige. Za njega je ta knjiga ponajprije memoarsko štivo poteklo iz pera osobe koja je bila protagonist važnih crkveno-političkih zbivanja od 1922. pa do 1946. godine. Ona je i zbirka dokumenata koji Moscatellove “Uspomene” osvjetljuju i ujedno svjedoče i o drugim prilikama u užoj i široj vezi s “Uspomenama”.
“Uspomene” Nikole Moscatella u svjetlu dokumenata vode kroz razdoblje naše novije političke i crkveno-političke povijesti. Knjiga od 424 stranice ima dva dijela. U prvom dijelu su “Uspomene” pod naslovom “Neprijatelj Papin rad’ Kralja, neprijatelj Kraljev rad’ Pape” u sedam poglavlja: Tuga za izgubljenim Zadrom, Poziv u Beograd, U Rimu, Pitanje Zavoda sv. Jeronima, Konkordat, Drugi svjetski rat 1941-1945., Na Poslanstvu F.N.R. Jugoslavije. Tim poglavljima prethodi Predgovor mons. dr. Fabijana Veraje, prijatelja i osobe od povjerenja mons. Moscatella te na kraju Zaključak. U drugom dijelu doneseni su, nakon Uvodne napomene, Dokumenti i to u četiri poglavlja vezana uz problematiku donesenu u “Uspomenama”: Moscatellovo “razjašnjenje” s državnim tajnikom kardinalom Gasparijem, Pitanje Zavoda sv. Jeronima u Rimu, Djelatnost dr. Nikole Moscatella u vrijeme II. svjetskog rata 1941.-1945. te Dr. Nikola Moscatello i komunističke vlasti F.N.R. Jugoslavije 1945.- 1946. Knjiga je opremljena i slikovnim prilogom u 16. tabela, bilješkama koje na točan i iscrpan način pojašnjavaju osobe i događaje koji se u tekstu spominju, te indeksom imena na kraju. Ovdje smo pred štivom koje nas vodi kroz život i djelo mons. Moscatella od Zadra, gdje je bio profesor crkvene povijesti, pa do Rima, gdje je bio savjetnik jugoslavenskog veleposlanstva pri Svetoj Stolici. U toj službi nastojao je zaštititi naše narodne i crkvene interese. Zbog toga je imao velikih problema. O tome govori i naslov “Uspomena” – “Neprijatelj Papin rad’ Kralja, neprijatelj Kraljev rad’ Pape”, rekao je Trogrlić.
Pitanje Zavoda sv. Jeronima u Rimu Moscatellu je bilo od goleme važnosti: sačuvati njegov crkveni karakter, zaštititi ga od beogradskoga državnog zagrljaja, izboriti se da on bude mjestom izobrazbe klera, osigurati da mu rektorom bude naš čovjek; ukratko sačuvati njegov crkveni i nacionalni karakter. Drugo pitanje bilo je pitanje Konkordata, tj. Ugovora jugoslavenske države sa Svetom Stolicom. Tom dokumentu Moscatello je posvetio svoju golemu energiju i umješnost, doveo ga do potpisivanja obiju strana 25. srpnja 1935., ali taj važan Ugovor nikada nije ratificiran u beogradskoj Skupštini, nego je srušen pod pritiskom beogradske srpsko-pravoslavne patrijaršije, rekao je prof. Trogrlić.
Šesto poglavlje govori o Nikolinu djelovanju za vrijeme II. svjetskog rata kada se morao skloniti na eksteritorijalno vatikansko područje gdje je humanitarno radio i teško doživljavao i proživljavao tragične ratne događaje u domovini. Sedmo poglavlje zaključuje prvi dio knjige i govori o prilikama u kojima se našao u Titovoj Jugoslaviji. Zahvaljujući sporazumu Tito-Šubašić nedugo je ostao službenik veleposlanstva. Odazvao se pozivu da dođe u Beograd, ali kad je uvidio opasnosti vratio se u Rim. Odbivši najprije nalog da zatraži odstupanje zagrebačkog nadbiskupa Stepinca i da zatraži od Vatikana da zaustavi naše franjevce u Europi, jer im, navodno, treba suditi kao “ratnim zločincima”, prisilno je otpušten iz poslanstva; stigla mu je odluka o umirovljenju.
Mr. Stipe Kljajić govorio je o svom osobnom prinosu u pripremanju knjige (arhivi, novine, knjižnice…). Spomenuo je da je nova vlast (SHS) favorizirala Moscatella jer je, bilo je napisano, bio “u nacionalnom pogledu rijetki primjer iskrenog rodoljuba, oduvijek prijatelja sloge plemenske i narodnog jedinstva.”Uz to, suprotstavljao se talijanskim vlastima u Zadru gdje je radio kao profesor kanonskog prava i crkvene povijesti na Zadarskoj bogosloviji i optirao za Kraljevstvo SHS. Odigrao je veliku ulogu u donošenju aneksa Rimskog ugovora 27. siječnja 1924. kojim je jugoslavenskom poslanstvu ustupljena uprava nad Zavodom sv. Jeronima, priznajući njegov nacionalni i crkveni karakter. Do 1928. Zavodom su upravljali talijanski rektori, a imovinom jugoslavenski veleposlanici. Moscatello je utjecao da veleposlanici ne priznaju talijanskog rektora postavljenog od Svete Stolice. I oni su Zavodu uskratili sredstva za rad pa je obvezu financiranja preuzeo papa. Moscatello je bio izložen kritici u Hrvatskoj da radi za državne interese protiv Crkve, s namjerom da Crkvi uzme Zavod u korist države. A on je želio imenovanje pripadnika hrvatskog klera u zavodskoj upravi. I konačno je 18. srpnja 1928. jugoslavensko poslanstvo predalo imovinu Zavoda Svetoj Stolici, a ona je za rektora imenovala Hrvata. Od tada je uprava u Zavodu definitivno došla u ruke hrvatskog klera. Moscatello se zalagao za federalno uređenje poslijeratne Jugoslavije, velike ideologije smatrao je neprijateljima kršćanske vjere i ljudske slobode, a za njega je sloboda ljudske savjesti najdragocjenija od svih sloboda, rečeno je na predstavljanju.
Mons. Bogdan govorio je o Nikoli Moscatelu i Zavodu sv. Jeronima. On je naveo riječi Moscatella: “Od časa moga dolaska na poslanstvo, moja je pažnja bila neprestano posvećena Zavodu.” Novi jugoslavenski veleposlanik pri Svetoj Stolici bio je Josip Smodlaka. On nije imao vremena za pitanje Zavoda pa se u svemu o tome oslonio na stav i mišljenje don Nikole Moscatella čiji stav je postao službeni stav i zahtjev jugoslavenskog veleposlanstva prema talijanskim vlastima u pregovorima glede Zavoda. I u tome je uspio. On je Zavod izbavio od realne opasnosti da ga u potpunosti izgubimo. Don Nikola Moscatello bio je vezan cijeli život uz Zavod sv. Jeronima. Njegova osobna knjižnica danas je dio knjižnice Zavoda sv. Jeronima. U crkvi Sv. Jeronima, u koju je dolazio više od 40 godina, sprovođen je. Čeka ga uskrsnuće mrtvih u grobnici Zavoda sv. Jeronima na rimskome groblju, rekao je mons. Bogdan. Nadbiskup Nikola Eterović govorio je o Nikoli Moscatellu i Svetoj Stolici. Znajući što je sve Moscatello učinio oko priprema potpisanog, ali ipak neratificiranog Konkordata između Svete Stolice i jugoslavenske vlade, mons. Eterović istaknuo je da oni koji omalovažavaju Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske ili su protiv njega, oni omalovažavaju i Crkvu i Republiku Hrvatsku ili su protiv njih. U glazbenom dijelu predstavljanja sudjelovala je klapa Veli kamik.