Zagreb, 6. 11. 2001. (IKA) – Knjiga o prvom Romu blaženiku Ceferinu Jimenezu Malli “El Peleu”, koju je priredila voditeljica Odbora za pastoral Roma HBK s. Karolina Miljak, predstavljena je danas 6. studenoga u Tribini grada Zagreba. Papa Ivan Pavao II. proglasio je španjolskoga Roma blaženim 4. svibnja 1997. na Trgu sv. Petra u Rimu. “Jedan čovjek, Rom, stavljen nam je pred oči kao uzor kojega treba nasljedovati! Pred ovu našu generaciju, u kojoj je masa gmizavaca i puzavaca, prevrtljivaca i beskaraktera – stavlja se za uzor Rom koji je imao kičmu, koji je imao karakter, koji je znao biti svoj, i čitav svoj”, rekao je predsjednik Odbora za pastoral Roma HBK hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk, zahvalivši svima koji su sudjelovali u objavljivanju knjige. S. Karolina govorila je o nastanku i značaju knjige, napomenuvši kako je njezina prva svrha pastorizacija Roma te stoga knjiga nije velika i narativna je, kako bi bila svima razumljiva. Uvodni dio knjige, koji donosi kratku povijest Roma te govori o Romima u Španjolskoj i Hrvatskoj predstavila je prof. Koraljka Posavec. Prema povijesnim i lingvističkim studijama može se zaključiti da Romi potječu iz sjeverozapadne Indije. Prvi pisani dokument koji se odnosi na Rome opisuje kako je šah Bahram-Gur oko 420. godine pozvao 12.000 glazbenika Roma kako bi zabavljali njegov narod. O položaju Roma u Hrvatskoj govorio je ing. Goran Đurđević. Prema njegovim riječima, danas u svijetu živi 16 milijuna Roma kojih ima 60 vrsta. Prvi pisani dokument u kojemu se spominju Romi u Hrvatskoj potječe iz Dubrovnika iz 1362. godine. Romi se spominju u Zagrebu 1373. godine. Pročelnik Pedagoškog odsjeka Filozofskog fakulteta i član Odbora za pastoral Roma dr. Neven Hrvatić govorio je o bl. Ceferinu kao sudbini i kao nadi. Provincijalka ss. Klanjateljica Krvi Kristove s. Bernarda Krištić predstavila je rad s. Karoline s Romima. Kasum Cana, slikar Rom na kraju predstavljanja darovao je s. Karolini svoju umjetničku sliku. Na predstavljanju, koje je priredio Odbor za pastoral Roma HBK, nazočni su bili i zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak te varaždinski biskup Marko Culej.
(i11089hr/kj)