Predstavljena knjiga o prvom svecu nemučeniku „Život svetoga Martina“

Predstavljanjem je moderirala dr. sc. Antonija Zaradija-Kiš, dopredsjednica znanstveno-kulturne udruge Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska, a o knjizi su govorili njezin prevoditelj prof. dr. sc. Stjepan Kušar, recenzenti dr. sc. Andrea Filić i dr. sc. Mikolaj Martinjak te predsjednica Kulturnoga centra sv. Martin – Hrvatska prof. dr. sc. Ines Sabotič.

U punoj dvorani Društva hrvatskih književnika okupljenima se na početku predstavljanja obratila predsjednica DHK dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek koja se osvrnula na hagiografiju kao književnu vrstu i povezanost književnosti i crkvenih tema od samih početaka. Uvodnu riječ o knjizi, odnosno čitavom višegodišnjem projektu i putu njezina nastanka, iznijela je dr. sc. Antonija Zaradija-Kiš, uputivši na značenje koje knjiga danas nosi.

Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. sc. Željko Tanjić, koji je u ime HKS-a kao suizdavača pozdravio okupljene posjetitelje i predstavljače, istaknuo je vrijednost i značenje te knjige za kulturnu i književnu scenu Hrvatske.

Prevoditelj knjige prof. dr. sc. Stjepan Kušar publici je približio svetoga Martina kao osobu, sa svojim osobinama, prateći jednu nit vodilju, a to je Martinova stamenost. Premda knjiga predstavlja lik svetoga Martina u svom njegovom savršenstvu – do kojega je došao – važna je putanja kojom je došao do toga i što je sve pritom prolazio. Profesor Kušar tako je, kroz konkretne primjere iz knjige, istaknuo da je sveti Martin – prvi svetac nemučenik – bio „svet, emotivan, impulzivan, ganutljiv, potresen, katkad zajedljiv i agresivan, razdražljiv i snažnih emocija, sklon povlačiti se i šutjeti, ali i vrlo aktivno reagirati, uz veliku osjetljivost za bijedu drugoga.“ Prof. Kušar je iz vrlina svetoga Martina iščitavao njegove crte ličnosti, koje su se mijenjale tijekom Martinova života – od afektivne i emotivne nestabilnosti u godinama koje je proveo kao vojnik u gardi cara Konstantina do kasnijih godina kada postaje biskup.

„Život svetoga Martina“ prijevod je djela čovjeka očarana milosrđem i humanošću sv. Martina, Sulpicija Severa, svečeva suvremenika i sljedbenika, a zahvaljujući prijevodu prof. dr. sc. Stjepana Kušara, djelo Vita Martini prvi put imamo na hrvatskome jeziku.

Recenzentica dr. sc. Andrea Filić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu osvrnula se na predstavljanje prof. Kušara o crtama ličnosti svetoga Martina, a zatim je posebnu pozornost skrenula upravo na iscrpan posao prevođenja djela, što je, kako je rekla, izvrsno odradio prof. Kušar, uzimajući u obzir ne samo Vita Martini, već i mnoge dodatne spise, izvore i bilješke koji su mu pomogli stvoriti cjelovitu sliku o ovome svecu kako bi moglo biti utkano u ovu knjigu. Dr. sc. Andrea Filić podsjetila je i da je prof. Kušar ovoj knjizi dao poseban doprinos uvodom i iscrpnim pogovorom, kao i Malim terminološkim rječnikom za bolje razumijevanje povijesnoga konteksta i smisla hagiografije. Dodala je da je djelo „Život svetoga Martina“ izvrstan znanstveni uradak za teologe i znanstvenike koji se bave poviješću, književnošću, ali i za širi krug čitatelja. Vino, uz koje se slavlje sv. Martina najčešće veže, u knjizi se spominje samo jednom, istaknula je prof. Filić kao posebnu zanimljivost, a sama knjiga „može se gledati kao jedno nadahnuće svakome od nas za biti boljim čovjekom u današnjem svijetu.“

Izdanje „Život svetoga Martina“ je također oplemenjeno prizorima iz svečeva života slikarice Vjere Reiser, poput glasovite scene milosrđa na naslovnici knjige, u kojoj sveti Martin dijeli svoj plašt sa siromahom.

Recenzent dr. sc. Mikolaj Martinjak također je naglasio značenje ovoga prijevoda kojim se prof. Kušar svrstao uz bok ostalim prevoditeljima ranokršćanskih tekstova na hrvatski jezik, uključivši mnoge bilješke i uvod i pogovor s kojima je život svetoga Martina smješten u konkretan kontekst. Dr. sc. Martinjak osvrnuo se i na 4. stoljeće kao burno razdoblje kršćanstva, približivši tako okupljenima okolnosti u kojima je živio i djelovao sveti Martin.

Na kraju predstavljanja riječ je imala prof. dr. sc. Ines Sabotič, predsjednica Kulturnoga centra sv. Martin – Hrvatska i jedna od njegovih utemeljiteljica, a ujedno profesorica na Hrvatskome katoličkom sveučilištu. Predstavila je ukratko rad i djelovanje Kulturnoga centra sv. Martin – Hrvatska, njegovu suradnju s ostalim zemljama, napose Slovenijom čiji su predstavnici također nazočili ovom predstavljanju. Kako je istaknula, Kulturnih centara sv. Martina postoji 11 u europskim zemljama, a Kulturne rute Vijeća Europe (kojih je 45) jedan su od značajnih projekata, a 14 ih je u Hrvatskoj – zadnja certificirana su i Staze svetog Martina koje povezuju martinsku baštinu. Govorila je i o načinu povezivanja martinskih mjesta Stopom sv. Martina, simbolom Europskoga kulturnoga itinerara Vijeća Europe.