O knjizi su govorili književnici i književni kritičari Josip Kleković, Siniša Matasović, Željka Lovrenčić i Đuro Vidmarović, istaknuvši kako je riječ o iznenađujuće zreloj i cjelovitoj pjesničkoj zbirci. Posebno je naglašena autorova sposobnost da se, iako kajkavac po rođenju, uvjerljivo i autentično izrazi ovim specifičnim idiomom, ostajući pritom vjeran jednostavnom, nenametljivom i sadržajno snažnom poetskom izričaju.

Govornici su istaknuli kako Tompićevi stihovi progovaraju o životu običnog čovjeka – ribara i težaka – o zavičaju, identitetu i svakodnevnim brigama, ali i o univerzalnim temama prolaznosti, boli i nade. Naglašeno je i kako zbirka potvrđuje da dijalekti nisu prepreka hrvatskom književnom jedinstvu, nego njegov vrijedan i živ temelj.

U glazbenom dijelu programa sudjelovao je Robert Hudulin, koji je ujedno bio i prvi čitatelj i tumač ove zbirke. Budući da dolazi s Korčule, dao je osobit i autentičan pogled na Tompićevo pjesničko približavanje velolučkom govoru.

Na kraju se okupljenima obratio i sam autor, zahvalivši ponajprije svima koji su doprinijeli tome da ova zbirka ugleda svjetlo dana. Govoreći o okolnostima njezina nastanka, pojasnio je kako je nadahnuće pronašao u pjesništvu Izvora Oreba te u vlastitoj želji da velolučki govor približi čitateljima i potakne ljubav prema bogatstvu hrvatske jezične i dijalektalne baštine.