Zagreb, (IKA) – U Knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu u Zagrebu u utorak 17. travnja predstavljena je knjiga “Pjesma nad pjesmama” iz glagoljskoga Ljubljanskoga (Beramskog) brevijara, koju je priredila akademkinja Anica Nazor, a oslikala slikarica Vjera Reiser. To bibliofilsko izdanje objavila je izdavačka kuća Erasmus iz Zagreba.
O knjizi je uz urednika Zlatka Reberskog i slikaricu Reiser govorio i prof. Anton Šuljić, koji je ukratko predstavio slikarski opus Vjere Reiser koji je nadahnut Biblijom i o samoj “Pjesmi nad pjesmama” koja je, premda slavi ljubav, eros i seksualnost ušla u kanon hebrejske, a kasnije i kršćanske Biblije, što dokazuje da Biblija ima šire gledanje nego su naši teološki okviri.
Akademkinja Nazor, jedna od najvećih istraživača hrvatskoga glagoljaštva, transkribirala je glagoljski tekst i napisala popratni tekst o Ljubljanskom (Beramskom) brevijaru. Ona je rekla da je brevijar (časoslov) liturgijska knjiga Katoličke Crkve, koja sadrži službene molitve prema rimskom običaju (po zakonu rimskoga dvora, kako najčešće piše u glagoljskim brevijarima). Ovaj tekst Pjesme nad pjesmama iz Beramskoga brevijara iz XV. stoljeća pripada plenarnim hrvatskim glagoljskim brevijarima s duljim biblijskim čitanjima. Brevijar nosi dvojni naziv jer potječe iz Istre iz Berma, a čuva se u Ljubljani u Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici, kamo je dospio s ostavštinom bibliofila i mecene baruna Žige Zoisa (1747. – 1819.). Sastoji se od dvaju dijelova: prvi dio od 262 lista i drugi od 176 listova. Pisan je na pergameni u dva stupca po 32 do 33 retka. Prvi dio sadrži temporal, tj. ono što se moli na nedjelje i Gospodnje blagdane kroz liturgijsku godinu. Drugi dio brevijara sadrži sanktoral, ono što se moli na blagdane pojedinih svetaca. U ovoj knjizi donesena je samo Pjesma nad pjesmama kao himna ljubavi u tri oblika: na crkvenom starohrvatskom jeziku pisano na glagoljici, transkribirani tekst te današnji tekst Pjesme nad pjesmama prenesen iz Biblije nakladničke kuće Stvarnost.
Tekst Pjesme nad pjesmama u glagoljskom Humskom brevijaru iz početka XV. stoljeća priredila je Anica Nazor u latiničkoj transkripciji glagoljskoga teksta, oslikala Vjera Reiser, a objavili zajedno Vjera Reiser i Kršćanska sadašnjost 2009. godine.