Zagreb, (IKA) – Knjiga Darka Hudelista „Rim, a ne Beograd. Promjena doba i mirna ofenziva Katoličke Crkve u Hrvatskoj u Titovoj SFR Jugoslaviji (1975.-1984.)” predstavljena je u utorak 6. lipnja u dvorani „Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.
Urednik knjige Božidar Petrač u uvodnoj riječi istaknuo je da je knjiga „kapitalna rekapitulacija događaja u Katoličkoj Crkvi u razdoblju od 1975. do 1984. godine”. Ona je rezime svih onih događaja koji se nisu dogodili do toga vremena, premda su bili zamišljeni, ali znamo da ih je Drugi svjetski rat prekinuo. Ali na isti način knjiga je vraćanje u ona zbivanja koja nastaju procesima demokratizacije, procesima osamostaljenja naše države. Autor je sagledavao ne samo povijest Katoličke Crkve u Hrvatskoj nego je nastojao povezivati tu povijest sa širim crkvenim kontekstom, nastojao je to povezati s procesima koji su nastajali u onodobnoj Jugoslaviji s jedne strane. Dotaknuo se i svega onoga što je pridonijelo ustoličenju našega vremena u kojemu mi danas živimo: ustoličenju globalizacije, ustoličenju nove paradigme koja je zavladala svijetom. Kako je jubilejski pokret Crkve u Hrvata bio utemeljen na više točaka ranoga srednjega vijeka, Hudelist nam u knjizi ispisuje u najširem smislu riječi i stranice povijesti spasenja hrvatskoga naroda, upozoravajući na isprepletenost i međusobnu uvjetovanost povijesti Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svjetovne hrvatske narodne povijesti od nulte povijesti Hrvata 641. naovamo, rekao je Petrač.
Profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. Mirjana Matijević Sokol istaknula je kako je ova knjiga i publicistička i povijesna. „Ona obuhvaća cijelu hrvatsku povijest, ali ipak se bavi 20. st., točnije tek jednim njegovim dijelom. Zbivanja su to na kojima je satkana glavna nit knjige u kojoj autor pokazuje i dokazuje da je između Rima i Beograda Katolička Crkva u Hrvata svoj oslonac i putokaz imala u Rimu, a sve to duboko je upisano u njezinoj povijesti duljoj od jednog tisućljeća. Autor se prihvatio složenog zadatka da ispriča priču o suživotu Crkve i države u onim vremenima teškim za Crkvu i svima onima koji su joj ostali vjerni: bilo kao kler, bilo kao vjerni puk. Tema je jubilejski pokret koji započinje 1975. godine, hrvatskom Marijanskom godinom. Dr. Matijević Sokol istaknula je kako je ta godina bila uvod u sljedeća zbivanja, a sama je neposredni sastavni dio obilježavanja tisućite obljetnice smrti hrvatske kraljice Jelene. Kratko se osvrnula na proslavu u Solinu te je istaknula kako je Gospin otok bio nacionalno, a ne samo mjesno svetište, kao i na proslavu u Ninu 1979.
Glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić istaknuo je kako je jubilej Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata toliko veliko i važno događanje da ima veliko katehetsko, evangelizacijsko, nacionalno, kulturno, humanističko, pa i političko značenje. Kratko je podsjetio što je sve obuhvatio sam jubilej. Istaknuo je kako je nakon proslave 1976. simbol Velikog krsnog zavjeta obilazio župe u cijeloj domovini. Godina 1978. bila je Zvonimirova godina s proslavom u Biskupiji kod Knina, a 1979. bila je Branimirova godina i proslava u Ninu. Sljedeća, 1980. godina bila je u znaku 1500. obljetnice rođenja sv. Benedikta, te je istican veliki benediktinski doprinos hrvatskoj kulturi, a održan je velik susret mladih u Zagrebu. Godina 1981. bila je posvećena trojici hrvatskih biskupa Josipu Stadleru, Jurju Dobrili i Josipu Jurju Strossmayeru koji su svaki u svom dijelu i svom području dali veliki doprinos ukupnom boljitku svoga naroda. Godinu 1982. obilježila je proslava 800 godina od rođenja sv. Franje Asiškoga, te je vrednovan iznimno velik doprinos franjevačke karizme na duhovnom i kulturnom polju. U 1983. obilježena je 500. obljetnica hrvatskoga prvotiska Misala po zakonu Rimskoga dvora i spomen na hrvatsku glagoljašku baštinu. Završetak i vrhunac proslave jubileja bio je Nacionalni euharistijski kongres u Mariji Bistrici 1984.
Autor svraća pozornost na nedovoljno istražene, zanemarene i podcijenjene momente i procese novije hrvatske i nacionalne i crkvene povijesti. Hudelist temi pristupa kao slobodan, neovisan novinar, publicist i istražitelj, kao čovjek koji nije predstavnik ni crkvenog miljea, niti ideološke, režimske elite iz doba komunizma, pa zato to djelu daje veću dimenziju vjerodostojnosti. Pristup temi s obzirom na metodu je s jedne strane novinarski, što djelu daje visoku komunikativnost i pitkost. S druge strane je znanstveno-stručan, što djelu daje relevantnost. S obzirom na meritum događanja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, Hudelist temu istražuje prvenstveno iz nacionalno-političkog aspekta smještajući je u opće hrvatski, regionalni i opće svjetski, globalni kontekst, istaknuo je mons. Miklenić te posjetio kako su autoru iz Crkve kao izvori poslužili osobni razgovori s akterima, protagonistima osobito s don Živkom Kustićem. A izvor je bio i Glas Koncila, odnosno napisi objavljeni u tom tjedniku uz jubilej.
Knjiga svjedoči da je Katolička Crkva pružila izvrsno služenje hrvatskom narodu te ga je obnavljajući svijest o važnim datumima i postignućima u nacionalnoj crkvenoj prošlosti, a koji su usko vezani uz hrvatsku vjernost Petrovim nasljednicima pripremila ne samo za povijesni silazak komunizma sa scene, nego i za nacionalno rješenje i oslobođenje što je ishod povijesnog referenduma u svibnju 1991. za neovisnu Hrvatsku i uspješnu obranu hrvatskoga naroda od velikosrpske agresije, zaključio je mons. Miklenić.
Izaslanik predsjednice RH Mate Granić je čestitajući autoru, preporučio knjigu, jer „ona je veliki doprinos modernoj hrvatskoj povijesti, kao i doprinos povijesti Katoličke Crkve. Svatko tko je pročita vidjet će koliko je Crkva bila dobro organizirana, koliko je bila vjerna Svetoj Stolici, kakve je sjajne diplomatske sposobnosti imala, koliko domoljublja i nade, koliko je utjecala da se hrvatski puk pripremi na promjene koje su došle krajem 80-ih i početkom 90-ih godina”.
Autor knjige istaknuo je kako se od 2005. godine bavi istraživanjima suvremene hrvatske, regionalne i svjetske povijesti. U ta istraživanja mnogo je uložio, a u jednom razdoblju od 2006. do 2011. boravio je u Beogradu, jer je na licu mjesta želio upoznati i drugu stranu. Živeći naizmjenično mjesec dana u Zagrebu, pa mjesec dana u Beogradu imao je mogućnost istraživanja po arhivima, upoznao i ključne aktere svih procesa i događanja. Sugovornici s hrvatske, katoličke strane bili su mu na prvom mjestu don Živko Kustić i mons. Vladimir Stanković.
Osvrnuvši se na razdoblje koje obrađuje knjiga, tj. od 1975. do 1984., Hudelist je rekao „nikada Katolička Crkva u Hrvatskoj nije bila toliko jaka, ne samo u 20. st., nego u cijeloj svojoj trinaeststoljetnoj povijesti. Nikada mi Hrvati zahvaljujući Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj nismo bili toliko u žiži svjetskih gibanja kao tada, jer je naš najveći zaštitnik u tom razdoblju bio papa Wojtyla, čovjek velike karizme i značajan za tijek povijesti, rekao je Hudelist.
U sklopu programa predstavljen je i dokumentarni film koji govori o proslavi Branimirova jubileja u Ninu. Autor filma je Josip Turčinović, snimatelj je fra Miroslav Hlevnjak, a film je proizvela Kršćanska sadašnjost.
U glazbenom dijelu programa sudjelovao je Ansambl „Projekt Lazarus”, a program je vodila Ivana Petrović.