Zagreb, (IKA) – U okviru proslave Dana Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u četvrtak, 29. svibnja u prostoru HKS-a u Zagrebu predstavljena je knjiga “Slobodna nedjelja: kultura u nestajanju?”. Suizdavači knjige su Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Kršćanska sadašnjost, Franjevački institut za kulturu mira i Hrvatsko katoličko sveučilište.
U pozdravnoj riječi rektor HKS-a Željko Tanjić istaknuo je kako je ovo povijesni dan, jer je ovo prva knjiga koja nosi logo HKS-a. Riječ je o knjizi koja volumenom nije velika, ali temom koju obrađuje jest, jer govori o području socijalnog nauka Crkve, tj. o angažiranju Crkve oko bitnog pitanja, a to je važno i za sveučilište: djelovanje u društvu, rekao je rektor.
Pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve na KBF-u u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Baloban uvodno je upoznao kako se sama tematika obrađivala, te knjiga nastajala. U tom je kontekstu podsjetio kako su knjigu “Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika” objavili Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Kršćanske sadašnjosti 2005, a nova knjiga “Slobodna nedjelja – kultura u nestajanju” ima četiri suizdavača.
Osvnuvši se na znakovitost naslova knjige, dr. Baloban je primijetio kako se tu postavlja pitanje “nestaje li uistinu u Hrvatskoj kultura nedjelje”. Ovdje se ne misli na vjersku kulturu, nego na kulturu odmora, obiteljskog druženja, prijateljskih susreta. Je li u biću hrvatskoga naroda uistinu središnje mjesto ono što se sve bučnije želi nazivati potrošačka kultura, odnosno potrošački trend nekulture koji je samo loši i štetni nadomjestak za onu stvarnu kulturu od koje se živi, koja omogućuje povezivanje i zajedništvo, otvara prostore prijateljstva. O tome i o drugim važnim pitanjima govore ove dvije knjige, koje su svojevrsno ogledalo društva i vremena u kojem živimo, ustvrdio je prof. Baloban. Na pitanje “nestaje li u Hrvatskoj uistinu kultura nedjelje” dao je odgovor “to se uistinu događa”. Međutim, primijetio je “za nas, posebice za Crkvu u Hrvatskoj je još važnije pitanje ‘nestaje li u Hrvatskoj snage i istinske želje za javnim angažmanom oko slobodne nedjelje i drugih važnih pitanja u obrani čovjekova dostojanstva u hrvatskom društvu, na koje možemo zajedno sa svim ljudima dobre volje reagirati'”.
Zamjenik pročelnika za sociologiju na HKS-u dr. sc. Roko Mišetić predstavio je osvrt na knjigu koji je napravio zamjenik pročelnika Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Krunoslav Nikodem.
U završnom dijelu predstavljač daje osvrt na samu knjigu koja je nastala na temelju rezultata empirijskog istraživanja provedenog 2012. pomoću fokus grupa u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu i sadrži osam radova na ukupno 179 stranica. Tu je i analiza suodnosa kvalitete života i neradne nedjelje (Jeronim Dorotić), potom pojašnjenje socijalnog značenja nedjelje, važnosti obitelji i obiteljske dobrote (Lana Batinić), analiza rada nedjeljom kao oznake puta u potrošačko društvo, potrošačku kulturu što između ostaloga karakterizira kult individualnosti unutar kojeg se dostojanstvo ljudske osobe i solidarnosti s drugima ostavlja u područje privatnosti kao nešto što je manje važno (Ivana Brstilo). Knjiga obrađuje i pitanje rada nedjeljom u Europskoj uniji, prvenstveno u smislu analize i prikaza aktualnih zakona u EU (Jeronim Dorotić). Jedan rad analizira slobodu od rada nedjeljom kao pitanje radnog i socijalnog prava (Valentina Kanić), a drugi pak dokument “Nedjelja radi čovjeka” (Irena Sever). Posljednji rad analizira odnos prema nedjelji kroz povijest, odnosno od izraelskog Šabata do današnjih dana (Damir Mravunac).
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever osvrnuo se na hrvatsku praksu o (ne)radu nedjeljom.
Na predstavljanju su govorili i predsjednik Udruge malih i srednjih poslodavaca Petar Lovrić te ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira i jedan od suurednika fra Mijo Džolan koji je rekao da je „potrebno uvijek iznova postavljati pitanje rada nedjeljom, ne toliko zbog akademske znatiželje, nego zbog čiste ljudske i kršćanske zauzetosti za one ljude koji su skriveni, a oni su prava pravcata žrtva našeg navodnog blagostanja”.
Uime autorica i autora nazočnima se obratila Ivana Brstilo, te zahvalila pojedincima i partnerima koju su pomogli u realizaciji projekta. Sve je pozvala na širenje ideje slobodne nedjelje.