Zagreb, (IKA) – Knjiga “Teološki spisi” Karla Rahnera, u izdanju Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove, predstavljena je u srijedu 11. lipnja u velikoj dvorani uz Baziliku Srca Isusova u Zagrebu. O knjizi, Karlu Rahneru i glavnim temama njegove misli govorili su prof. dr. sc. Marko Matić, prof. dr. Nikola Stanković, prof. dr. sc. Željko Tanjić, doc. dr. Ivan Antunović i mr. sc. s. Valerija Kovač. Priređivač hrvatskoga izdanja “Teoloških spisa” Karla Rahnera, dr. Matić, kazao je da je riječ o knjizi od 523 stranice, satkanoj od 24 izabrana članka iz Rahnerovih “Schriften zur Theologie”, na kojima je radilo četrnaestero prevoditelja, te obrazložio ovaj veliki pothvat: “Brojni simpoziji, koji su se od 2004. godine održavali po Europi i svijetu u povodu stote obljetnice Rahnerova rođenja i dvadesete obljetnice njegove smrti, ponukali su nas da našoj javnosti približimo teološku misao ne samo tog ‘možda najvećeg katoličkog teologa’ (K. H. Weger, J. B. Metz, K. Lehmann), nego i ‘najvećeg svjedoka vjere našega vremena’ (H. Fries)”. Dr. Matić je potom predstavio bogati životni i znanstveni put Karla Rahnera kao profesora, teologa, svećenika i redovnika te istaknuo najvažnije od njegovih više od četiri tisuće publikacija, inicijativa, izdanja priređenih njemu u čast te priznanja i odlikovanja. “Ovaj naš izbor Rahnerovih ‘Teoloških spisa’ želi svoje čitatelje upoznati s tim velikim teologom i njegovom fundamentalnom, dogmatskom, pastoralnom, egzistencijalnom i eshatološkom teologijom te im pokazati ljepotu crkvenoga kršćanstva”, zaključio je dr. Matić.
Dr. Stanković govorio je o iskustvu Boga danas u Karla Rahnera, pojasnivši da je ono “dano kao u sebi skriven asimptotički cilj iskustva jedne neograničene dinamike spoznajnog duha i slobode”, a ona nije sama na sebe oslonjena, nego je “taj njezin cilj otvara i nosi”.
Pohvalu pothvatu djelomičnog prevođenja Rahnerovih “Teoloških spisa” na hrvatski jezik izrekao je dr. Tanjić te upozorio na problem nedostatka prevedenih teoloških djela velikih teologa na hrvatski jezik. Također je ukazao na potrebu stvaranja hrvatske teološke terminologije, koja se i u ovome prijevodu pokazala potrebnom. Dr. Tanjić je zatim u glavnim crtama predstavio objavu u teologiji Karla Rahnera. “Nećemo pogriješiti ako kažemo da srce njegove teologije predstavlja teologija Objave. Oko ove teme mogu se oblikovati sve ostale ideje i intuicije koje nose njegovu teološku konstrukciju. Ona tvori osnovnu i istovremeno utemeljujuću kategoriju njegove teologije stoga što se kroz prizmu govora o Objavi promišljaju drugi središnji pojmovi njegovih istraživanja kao što su Bog, milost, čovjek”, pojasnio je dr. Tanjić. Tadašnja moderna teološka misao zapela je u pitanju kako je moguće govoriti o znanosti o Bogu s obzirom da Boga nitko nikada nije vidio. Rahner je stoga tražio rješenje u teologiji objave koja bi pokazala da konačno i uvjetovano može ukazati na dolazak beskrajnog i apsolutnog, a da se pritom ne kategorizira samoga Boga.
Da je nauka o milosti, povezana s tezom o sveopćoj spasenjskoj volji Božjoj, teološko mjesto Rahnerova promišljanja o sakramentima, istaknuo je dr. Antunović. “U tom smislu Rahner ističe da su sakramenti povijesna stvarna nazočnost univerzalne spasenjske Božje volje, koja svoje izvorište ima u Kristu, produžuje se po Crkvi i preko pojedinačnih sakramenata ulazi u sve pore ljudske povijesti”. Rahner je tako čak trideset godina prije Drugoga vatikanskog koncila Crkvu nazvao “temeljnim sakramentom”. Dr. Antunović je još između ostalog izložio Rahnerov prinos dubljeg povezivanja riječi Božje i sakramenta.
O pojmu otajstva u teologiji Karla Rahnera govorila je mr. sc. Valerija Kovač. Kazala je da se iz ključnih tekstova o otajstvu može iščitati da Rahner poglavito govori o otajstvu u jednini i da to otajstvo poistovjećuje s Bogom. Time je Rahner prevladao suženo i racionalističko poimanje otajstva te ponovno otkrio otajstvo kao pozitivnu i osobnu stvarnost, koja ulazi u komunikaciju s čovjekom, što bolje odgovara povijesnospasenjskim datostima. “Rahner je korigirao i pomalo postvarujuće mišljenje Boga. K tomu, Rahner je često jasnoga ali dalekoga Boga ponovno približio čovjeku. Pokazao je da je čovjek biće sučeljeno s otajstvom i da je iskustvo Boga kao otajstva neizbježno u njegovom životu”, zaključila je mr. Kovač.
Voditelj predstavljanja prof. dr. Mijo Nikić otkrio je da su u pripremi još daljnji projekti, kojima se misao Karla Rahnera želi približiti hrvatskoj teološkoj i vjerničkoj javnosti.