Zagreb, (IKA) – U povodu 25. obljetnice smrti prvoga urednika Veritasa o. Ivona Ćuka, u utorak 2. prosinca u samostanskoj dvorani sv. Franje na Svetom Duhu predstavljena su obnovljena izdanja njegovih djela: Svetac bijelih ljiljana, Mučenik iz Krešimirova grada, Bijela Gospođa iz Lurda, Taj divni čovjek Isus, Orijaš kršćanstva, Maksimilijan Kolbe – 16670, Vječni zaljubljenik, Zvijezde koje ne zalaze, Fatima da ili ne. Predstavljanju su nazočili mnogi koji su osobno poznavali, surađivali i prijateljevali s fra Ivonom, kao i sadašnji suradnici Veritasa.
O životnom putu o. Ivona govorio je njegov dugogodišnji suradnik, kao i suradnik Veritasa o. Nikola Mate Roščić. O. Ivon bio je “zanosni poslužitelj riječi”, jer je sav njegov svećenički i redovnički život zaista bio posvećen pisanoj i govornoj riječi. Bio je propovjednik, pisac, sugovornik. U toj službi Riječi bio je sav prožet željom da ona bude istinita i vjerodostojna, da bude iz života i za život, da bude riječ o Riječi prikladno uriječena, čista i stilski dotjerana. I svatko tko je čitao ili slušao riječi o. Ivona, osjetio je i doživio tu njegovu osebujnu i upečatljivu riječ zanosa i ushita, prodorne i kritičke misaonosti, snažne poticajnosti, riječ pouke i poruke u isto vrijeme. U Ivonovim knjigama, člancima i propovijedima otkrivamo i njegov unutarnji svijet od kojeg je bio satkan njegov intelektualni, emotivni i vjernički svijet, njegovo franjevačko opredjeljenje, katoličko usmjerenje i hrvatsko domoljubno uvjerenje. Spomen na jedan plodan i značajan život i rad, za nas može i treba biti primjer i poticaj, ali i obveza da se nastavi ono što je stvarano u zanosnoj ljubavi i sebedarnoj žrtvi za uzvišene ideale. Bez pretjerivanja smijemo reći da je naš o. Ivan Ćuk svim svojim snagama i sposobnostima slijedio iskonske ideale kršćanske vjere, Katoličke Crkve, Franjevačkog reda i hrvatskog naroda. A to je dostatan razlog našem divljenju i našoj zahvalnosti prema njegovu liku i djelu, zaključio je Roščić.
Govoreći o deset godina uredničkog rada o. Ivona u Veritasu, o. Ljudevit Maračić podsjetio je kako Ćuk nije imao nikakvog novinarskog iskustva kad je o Uskrsu godine 1962. počeo izdavati “Glasnik”, te se od početka morao suočiti i boriti sa sadržajem, tehnikom, financijama, pa i politikom. No, dokazao je da se u tim vodama dobro snalazi. Prvo godište lista podudara se s pripravom i početkom prijelomnog događaja Crkve u novijem vremenu – Drugoga vatikanskog sabora, pa i ta sama činjenica po sebi je usmjerila pažnju urednika na ona područja života i djelovanja Katoličke Crkve koja su zahtijevala ne samo informaciju nego i popratna tumačenja. Kao urednik bio je otvoren za vanjsku suradnju, ali je bio i urednik koji je nosio ideje i stvarao mišljenje. Slagali se mi danas ili ne s idejama i stavovima koje je urednik otvoreno iznosio u pismima i uvodnim člancima, priznat ćemo da je “Glasnik”, a pogotovo “Veritas” imao svoj stav, koji su neki i osporavali, s kojim se možda nisu slagali. Takvo je to bilo vrijeme upravo tih desetak godina Ivonova urednikovanja, kada se ponekad i malo žešće znao braniti vlastiti stav, oštrije osporiti protivnikovo mišljenje, zaključio je Maračić.
Ističući Ćuka kao pionira katoličkoga poslijeratnog novinarstva, don Živko Kustić rekao je kako je on od početka bio profesionalni novinar. A to je bilo moguće jer se razvio iz propovjednika. U Crkvi svećenik koji nije dobar propovjednik, neće nikada postati dobar novinar. Onaj koga ljudi ne vole slušati, neće ga ni čitati, pa se u nama probudila svijest da je zapravo naviještanje Evanđelja već samim tim novinarstvo. Evanđelje je Radosna vijest, istaknuo je Kustić. Događanja u Crkvi i svijetu promatrao je očima Isusa Krista. Živjeti Isusa Krista i naviještati ga danas i ovdje, zvuči jednostavno, ali je vrlo malo onih koji tu jednostavnost usvoje tako da budu slušani i čitani, podsjetio je Kustić, te istaknuo kako je to Ćuk znao i zato mu je pripala velika uloga obnovitelja, zapravo novog utemeljitelja katoličkog tiska u neposredno predkoncilsko i koncilsko doba. Kustić se osvrnuo i na odnos o. Ivona prema suradnicima, koje nije pokušavao pretvoriti u svoje poslušnike, premda se nije uvijek slagao s njima. Posebna Ćukova jednostavnost u mnogolikosti nije dovoljno prodrla u našu katoličku svijest, još se uvijek dijelimo u struje. Stoga, kad danas nakon više od četvrt stoljeća pokušavamo obuhvatiti djelo o. Ivona Ćuka, bez sumnje začetnika cijelog obnovljenog katoličkog novinstva u Hrvatskoj, spremniji smo uvidjeti i vlastite glavne smjernice i podnijeti svoje stranputice, posrtaje – iz čega napokon ipak proizlazi naše višestruko katoličko jedinstvo, zaključio je don Živko.

Mira Krajačić-Beutz pripremila je osvrt na književno stvaralaštvo o. Ivona Ćuka, a tekst je pročitao o. Ivan Bradarić. Zanemarimo li njegov opsežni rad u Veritasu koje su mnogi autori njegova životopisa nazivali “novinarskim radom”, a njega “zanosnim poslužiteljem riječi” i usredotočimo li se na njegova književna djela, zaključit ćemo kako je granica između novinarstva i književnosti vrlo tanka, ističe autorica osvrta. Bez ustezanja i straha pred sukobljavanjem s onima koji se s njim ne slažu ili koji su mu mogli ikako naštetiti, on je ratovao riječima. Pa i u onim vremenima kada se hrabrost takve vrste nazivala – ludošću. Njegovi su članci raznorazne tematike uvijek bili prožeti oštrim primjedbama, odražavajući ne samo borbenost već i osjećaj potpune odgovornosti za ono što su obrađivali. Bili su i odraz suvremenosti, istaknula je Beutz, te podsjetila kako je njegov pristup literarnom stvaralaštvu bio je drukčiji. Trebalo je poštovati životopis nekog sveca, zbivanja u njegova doba, poznavanje vremena u kojem je svetac ili blaženik živio, sazrijevanje da dotični postane ono zbog čega je zavrijedio da ga poštujemo. Trebalo je proučiti mnoga djela koja su se njime bavila i od podataka i činjenica stvoriti književno djelo, napisala je Beutz, te dala kratak osvrt na najznačajnija Ćukova djela koja su u prigodi 25. obljetnice smrti ponovno tiskana.

U zahvalnoj riječi, urednik Veritasa i moderator programa o. Ivan Bradarić zahvalio je svima koji su pridonijeli da se na dostojan način obilježi obljetnica, jer djelo Ivona Ćuka, njegova zapisana riječ ostaje kao trajan spomenik širine njegova duha, koji također možemo nazvati svojevrsnim orijašem kršćanskog literarnog stvaralaštva, njegove zaljubljenosti u Boga, njegove zadivljenosti pred Otajstvom, njegova sinovskog poklona prema nebeskoj Majci, njegova mučeničkog nastojanja oko promicanja istine, pa sve do njegovog ulaska među zvijezde koje ne zalaze.
U glazbenom dijelu programa nastupila je klapa Kampanel, a tekstove iz djela o. Ivona Ćuka čitao je glumac Tomislav Martić.

.