Predstavljena pobudnica "Crkva u Europi"
Vatikan (IKA )
Riječ je o završnome dokumentu Druge europske biskupske sinode, održane u Vatikanu 1999. neposredno prije Velikog jubileja, a sadrži i misli Ivana Pavla II. o složenoj europskoj stvarnosti
Vatikan, (IKA) – “Europa se razvija gospodarski i teritorijalno, ali se u njoj osjeća zbunjenost u nadi. Zbog toga Europljani, pojedinci i društvo, postajući središte stvarnosti i pozornosti, stvaraju društvo koje boluje od stagnacije. Europa se sklanja u raj, koji joj obećaje znanost i tehnika; boluje od konsumizma i traži ezoteričke oblike duhovnosti”, rekao je papa Ivan Pavao II. potpisujući 28. lipnja u bazilici Svetog Petra tijekom svečane Večernje, na kojoj je sudjelovalo i izaslanstvo Carigradskog patrijarhata, apostolsku pobudnicu “Crkva u Europi”.
To je završni dokument Druge europske biskupske sinode, održane u Vatikanu 1999. neposredno prije Velikog jubileja, a sadrži i misli Ivana Pavla II. o složenoj europskoj stvarnosti. Tu nalazimo sliku Europe kakvu zamišlja Papa na početku trećeg tisućljeća.
Predajući dokument dvanaestorici biskupa i sinodskim ocima iz različitih europskih zemalja, Papa je istaknuo kako “korijeni kulture europskog kontinenta nalaze u Kristu, nazočnom u svojoj Crkvi, snagu i polet za budućnost, koja će biti puna plodova života i mudrosti. Europa će moći to ostvariti u civilizaciji jedinstva i ljubavi”. Papa je i tom prilikom upozorio Europu da ne zaboravi svoju povijest, jer kršćanske vrednote su sastavni dio njezine budućnosti.
Na 129 stranica dokument se suočava s najtežim i najvrućim pitanjima trenutka, ali napose budućnosti Starog kontinenta, počevši od priznanja temeljne uloge koju je kršćanstvo imalo u stvaranju europske kulture. Kršćanska je vjera oblikovala kulturu kontinenta i isprepletala se njezinom poviješću tako da postaje nerazumljiva bez kršćanstva.
Od sastavljača budućega ustavnog europskog sporazuma Papa traži ne samo da se pozovu na vjersku i posebno kršćansku baštinu, već i pravo Crkava da se slobodno organiziraju, poštivanje njihova identiteta te da predvide ustrojstvo za dijalog s ustanovama.